Autocesta A1: Autocesta u Hrvatskoj

Ovo je glavno značenje pojma Autocesta A1. Za druga značenja pogledajte Autocesta A1 (razdvojba).

Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine.

Autocesta A1
Osnovni podatci
Vrsta:	autocesta
Duljina:	484,10 km
Planirana duljina:	550 km
Vrijeme izgradnje:	od 1970.
Upravitelj:	Hrvatske autoceste d.o.o. (Zagreb – Dubrovnik)
Od:	Zagreb
Do:	Dubrovnik
Područja:	Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija
Gradovi:	Zagreb, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik

Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su:

• Tunel Mala Kapela
• Tunel Sveti Rok

 

Prva dionica autoceste od Zagreba do Karlovca puštena je u promet još sedamdesetih godina 20. stoljeća, poslije toga je samo održavana.

Zamisao o suvremenome cestovnom povezivanju Splita i Zagreba na razini autoceste iznio je u javnost akademik Josip Roglić 1961. godine. Predložio je koridor odnosno trasu kojom se išlo još u starorimsko doba, a koju su razmatrali i u Austro-Ugarskoj, dolinom rijeka Une i Butišnice, preko Knina, Bihaća i Pisarovine. Kasnije je odabrana trasa kroz Liku i Ravne kotare, što je znatno povećalo gravitacijski utjecaj prometnice i s obzirom na strateške okolnosti bilo znatno pogodnije. U tom pogledu izgradnja tunela Mala Kapela i Sveti Rok te novog, autocestovnog Masleničkog mosta, bila je od presudne važnosti.

Iako je zamisao o toj autocesti ušla u enciklopedije (Svijet oko nas) te se čak organiziralo prikupljanje sredstava (kojih se dosta i prikupilo) za izgradnju te autoceste koja bi uvelike ubrzala prometovanje između dvaju najvećih hrvatskih gradova, slomom hrvatskog proljeća ova autocesta je proglašena "nacionalističkom" i svako pokretanje pitanja o izgradnji ove autoceste je proglašeno nacionalističkim zastranjivanjem ili izgredom, kao i svako pokretanje pitanja što se dogodilo s novcima koje se bilo prikupilo za izgradnju ove autoceste.

 

Prometna situacija je bila takva da je cestovni put od Zagreba do Splita, Zadra ili Šibenika bio cjelodnevni pothvat, a osobe koje su htjele brže doći, morale su se upustiti u reli-vožnju po uskim i vijugavim lokalnim cestama, bilo preko Masleničkog mosta, bilo da se išlo preko Knina.

Po osamostaljenju Hrvatske jedan od glavnih prioriteta je povezivanje cijele države kvalitetnim prometnicama, a to znači nastavak gradnje autoceste od Karlovca prema Istri, Kvarneru i Dalmaciji (tj. Rijeci koja je vezana preko tunela kroz Učku s Istarskim ipsilonom, te prema Zadru, Splitu, i konačno, Dubrovniku), jer postojeće magistralne ceste (Jadranska magistrala uz obalu, i ceste prema unutrašnjosti) nisu primjerene današnjem prometnom opterećenju.

 

• Dionica Karlovac – Zadar - Split otvorena je 26. lipnja 2005.
• Dionica Split – Šestanovac (duga 37 km) otvorena je 27. lipnja 2007. Dionica ima 6 tunela, 5 vijadukta i jedan most (preko Cetine).
• Dionica Šestanovac – Ravča (kod Vrgorca) otvorena je u prosincu 2008. godine. Vrijedna je oko 1,66 milijardi kuna, a duga 40 km. Na dionici je sagrađeno 47 objekata, od čega 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka i 2 prijelaza za životinje, te 3 odmorišta i centar za održavanje i kontrolu prometa Zagvozd 1. Otvaranjem ove dionice duljina autoceste A1 popela se na 457 km.
• Dionica Ravča - Vrgorac otvorena je 30. lipnja 2011. Na dužini od 9,8 km izgrađeno je 5 vijadukata, 4 nadvožnjaka, 1 tunel, te čvor Vrgorac kojim je cesta priključena na županijsku cestu Ž6208, te dalje na državnu cestu D62.
• Dionica Vrgorac - čvor Ploče - Karamatići otvorena je 20. prosinca 2013. Dionica je duga 11 km (Vrgorac - čvor Ploče), a od čvora Ploče prema gradu Pločama dužina dionice iznosi 5 km i spojena je s državnom cestom D8, te s autocestom A10 koja je otvorena istog dana. Na ovim dionicama izgrađeno je 7 vijadukata, 2 nadvožnjaka, 2 podvožnjaka i 4 tunela. Izgradnjom ovih dionica, ukupna dužina autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik iznosi 483,1 km.

•  
  Čvor Lučko kod Zagreba
•  
  Autocesta Zagreb-Split kod tunela Sveti Rok
•  
  Pogled s A1 50 km sjeverno od tunela Sveti Rok
•  
  Vjetrenjače na brdu Trtar pored autoceste A-1 blizu Šibenika
•  
  Skradinski most
•  
  A1 kod Perkovića
•  
  Dionica autoceste Šestanovac - Ravča kod Zagvozda
•  
  Naplatne kućice kod Ravče

O ovoj autocesti je 1971. bio snimljen i kratki film "Autoput Zagreb - Split" autora Ivana Martinca i Mate Raosa.