Zgrada Željezničke Stanice Bistrik: Saobraćajni objekat, Javni objekat, Željeznička stanica

željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Tako je stvorena ideja o izgradnji tzv. Istočne pruge, prema Višegradu, odakle se preko Šarganske osmice moglo putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul. Puštanje pruge u promet 1906. ozvaničeno je i otvaranjem zgrade stanice na Bistriku. Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednaka staničnoj zgradi na Palama.

Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978, zgrada je služila kao stambeni prostor. Nakon zatvaranja pruge, rodila se ideja da se u zgradi stanice otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca. U oktobru 2020. započela je obnova koje je završena 2022 na Dan grada Sarajeva. U bistričkoj stanici otvoren je restoran i stalna muzejska postavka iz filma "Valter brani Sarajevo".

 

Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu i prizemlju. Kako je slijedila monarhijski šablon, nije bila arhitektonski vezana za postojeće stilove kako bi bila uklopiva podjednako u gradsku, planinsku i šumsku zonu.

Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive Ćire podmazivane i snabdijevane vodom. Napravljena na najvišoj tački Bistrika, i danas predstavlja najimpozantniji objekat na tom prostoru, a u njenoj neposrednoj blizini nalazio se i prvi od ukupno 134 tunela na trasi do Beograda – tunel Brdo džamija. Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma "Valter brani Sarajevo".

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 04.do 10. jula 2006, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.