Ustav Federacije Bosne i Hercegovine najviši je pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine.
Donesen je na sjednici Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine 30. marta 1994, pod predsjedavanjem Mariofila Ljubića nedugo nakon postizanja Vašingtonskog sporazuma.
Ustavom iz 1994. godine, Bošnjaci i Hrvati su proglašeni konstitutivnim narodima, određeni su načina dogovora za uređenja odnosa sa Republikom Srpskom, dogovorena je podjela Federacije na kantone, usvojeni su zvanično ime, glavni grad, grb, zastava, himna, pečat i drugi simboli Federacije. Kao službeni jezici usvojeni su bosanski i hrvatski jezik, a kao službeno pismo je odeđena latinica, dok se drugi jezici mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave. U ostalim se poglavljima definišu prava, slobode i obaveze građana Federacije, te definiše pojam državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine.
Usvojeni tekst sastoji se od sljedećih poglavlja:
Od 1994. do 2013. donesena su 103 amandmana na Ustav FBiH, kojima su određeni dijelovi teksta usklađeni s Ustavom Bosne i Hercegovine, te uređena neka otvorena pitanja u odnosima zainteresiranih strana. Amandmanima XXVII-XXIX, kao konstitutivni narodi, pored Bošnjaka i Hrvata dodaju se i Srbi, a službenim jezicima se proglašavaju bosanski, hrvatski i srpski jezik, a kao službena pisma latinica i ćirilica.
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.