Rokoko je umjetnički stil, tačnije završni oblik baroka, i trajao je između 1720.
do 1780. Razvio se u Francuskoj, zahvatio je Njemačku, Austriju i manje Italiju, Španiju i druge zemlje.
Najveći doprinos rokoka je u arhitekturi i umjetničkom zanatstvu. Za razliku od baroka, rokoko je prefinjen. Odlikuju ga: slikovitost i raskoš dekorativnih elemenata, nježnost boja i ljupkost figura.
Ime stila je izvedeno od francuskog rocaille što označava ornamentalni motiv koji upućuje na ušnu školjku. Ovaj ornament je nastao u beskonačnim varijacijama početkom 18. stoljeća u Italiji. Likovno je prihvaćen na francuskom dvoru u doba Luja XV.
Rokoko je prvenstveno dekorativni slog. Zaljubljenost u ornamentiku javlja se u kiparstvu, arhitekturi i slikarstvu. Ornamentika nije jedini smisao baroknog likovnog izraza iako najviše doprinosi prepoznavanju i vremenskom određivanju djela ovog stila, a naročito onih u arhitekturi koja nastaju poslije monumentalnosti stila u doba Luja XIV i donosi u drugoj četvrtini 18. stoljeća lahki ton, osmijeh i umanjen srazmjer. Ovakva raspoloženja šire se i karakteristična su za razdoblje rokokoa u cijeloj Evropi. Dinamizam baroka u svom vrhuncu je naslijedio lirizam. Javlja se i primjenjena umjetnost. U namještaju se javlja pozlata i presavijanje – prelamanje namještaja, sjaj i prekomjerna upotreba ogledala u enterijerima. Radost iz prirode jeste reakcija na dogmu i patos baroka kao i nagovještaj novog pravca koji će naslijediti doba baroka – romantizam. Nasuprot monumentalnosti u baroku i njegovom patosu, razvija se igra svjetlosti i sjenke i liričnost prostora.
U arhitekturi tipične građevine u rokoko stilu su Mali Trijanon (u Francuskoj) i dvorac Sanssouci (u Njemačkoj).
U kiparstvu najveći doprinos su dali Francuzi: Robert le Lorrain, Étienne Maurice Falconet i Claude Michel.
U slikarstvu se najviše slikaju ljubavne igre i pastirske scene. Najvažniji predstavnici u slikarstvu jesu Antoine Watteau, François Boucher i Jean-Honoré Fragonard.
U primjeljenoj umjetnosti najljepši radovi su izvedeni u štuku, u drvetu (namještaj), tapiserijama (goblenima) i u porculanu (postojale su mnoge radionice, a najčuvenija je bila u Sèvresu).
Commons ima datoteke na temu: Rokoko |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Rokoko, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.