Republika Kosovo (albanski: Republika e Kosovës) ili Prva Republika Kosovo bila je samoproglašena kvazidržava u jugoistočnoj Evropi osnovana 1991.
Tokom svog vrhunca, nastojala je da uspostavi sopstvene paralelne političke institucije nasuprot institucijama AP Kosovo i Metohije koje je držala jugoslavenska Republika Srbija.
Republika Kosovo Republika e Kosovës | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1991–1999 | |||||||||||||
| |||||||||||||
| |||||||||||||
Himna: Himni i Flamurit | |||||||||||||
Položaj na karti | |||||||||||||
Status | Priznata samo od Albanije | ||||||||||||
Glavni i najveći grad | Priština | ||||||||||||
Službeni jezik | albanski | ||||||||||||
Demonim | Kosovar | ||||||||||||
Državno uređenje | Republika | ||||||||||||
Predsjednik | |||||||||||||
• 1992-2000. | Ibrahim Rugova | ||||||||||||
Predsjednik Skupštine | |||||||||||||
• 1990-1992. | Ilaz Ramajli | ||||||||||||
Premijer | |||||||||||||
• 1991-1999. | Bujar Bukoshi | ||||||||||||
• 1999-2000. | Hashim Thaçi | ||||||||||||
Zakonodavstvo | Skupština | ||||||||||||
Historija | Jugoslavenski ratovi | ||||||||||||
- | Tajni sastanak | 7. septembar 1990. | |||||||||||
- | Proglašenje | 22. septembar 1990. | |||||||||||
- | Ukidanje | 1. februar 1999. | |||||||||||
Datum osnivanja | 22. septembar 1990. | ||||||||||||
Ukidanje | 1. februar 1999. | ||||||||||||
Stanovništvo | |||||||||||||
• Ukupno (1995.) | 2.100.000 | ||||||||||||
Valuta | Jugoslavenski dinar Albanski lek Njemačka marka | ||||||||||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||||||||||
• Ljeti (DST) | UTC +2 | ||||||||||||
Format datuma | D.M.GGGG. | ||||||||||||
Vozačka strana | desna | ||||||||||||
Danas dio | Kosovo |
Zastava koju je koristila Republika Kosovo bila je veoma slična zastavi Albanije, sa istim simbolom na istoj pozadini u boji.
Krajem juna 1990. albanski članovi pokrajinske skupštine predložili su glasanje o tome da li da se formira nezavisna republika; predsjednik skupštine etnički Srbin odmah ju je zatvorio i obećao da će ponovo otvoriti skupštinu 2. jula, što je kasnije odloženo.
Dana 2. jula, velika većina albanskih članova pokrajinske skupštine vratila se u Skupštinu, ali je ona bila zaključana; pa su na ulici ispred glasali da se Kosovo proglasi Republikom u okviru jugoslavenske federacije. Vlada Srbije je odgovorila raspuštanjem Skupštine i Vlade Kosova, ukidajući preostalu autonomiju. Srpska vlada je tada usvojila još jedan zakon o radnim odnosima kojim je otpušteno još 80.000 albanskih radnika.
Etnički Albanci, članovi sada zvanično raspuštene Skupštine Kosova sastali su se u tajnosti u Kačaniku 7. septembra i proglasili "Republiku Kosovo" u kojoj će zakoni iz SR Jugoslavije važiti samo ako su u skladu sa ustavom Republike. Skupština je 22. septembra 1991. godine proglasila "Republiku Kosovo" državom. Ovu deklaraciju je podržalo 99% birača na nezvaničnom referendumu održanom nekoliko dana kasnije. Republika Kosovo je dobila diplomatsko priznanje od Albanije.
Kosovski Albanci su organizovali pokret otpora, stvarajući niz paralelnih struktura u obrazovanju, medicinskoj njezi i oporezivanju.[potrebna stranica] Otvorene su nove škole, a kuće su pretvorene u objekte za škole, uključujući srednje škole i univerzitete. A na paralelnim izborima izabrani su novi lideri, formirajući novu državu u zemlji. Zbog represije, nova vlada je bila u egzilu. Postojala je paralelna nogometna liga, sve dok nisu svi sportisti bivali protjerivani sa stadiona i sportskih objekata.
Od 1995. pa nadalje, tenzije u regionu su eskalirale što je dovelo do rata na Kosovu koji je počeo u februaru 1998. koji se vodio između Savezne Republike Jugoslavije i gerilskih snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Kampanja koju je predvodila OVK nastavila se u januaru 1999. godine i privukla je pažnju svjetskih medija masakrom u Račku, masovnim ubistvom oko 45 Albanaca (uključujući 9 pobunjenika OVK) od strane srpskih snaga sigurnosti. Kasnije tog proljeća u Rambujeu u Francuskoj održana je međunarodna konferencija koja je rezultirala predloženim mirovnim sporazumom (Sporazum iz Rambujea) koji je prihvatila albanska strana, ali ga je odbacila jugoslavenska strana.
Neuspijeh pregovora u Rambujeu rezultirao je vazdušnom kampanjom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije koja je trajala od 24. marta do 11. juna kada su jugoslavenske vlasti potpisale vojno-tehnički sporazum kojim je mirovnim snagama NATO-a (KFOR) i međunarodnoj civilnoj misiji (UNMIK) omogućen ulazak na Kosovo.
UNMIK je službeno preuzeo kontrolu nad Kosovom. Privremene institucije samouprave su uspostavljene kako bi se omogućilo kosovskim političkim liderima i liderima zajednica da budu zastupljeni u odlukama. OVK je raspuštena i zamenjena Kosovskim zaštitnim korpusom, lako naoružanom civilnom organizacijom za hitne slučajeve.
Pozicija | Ime i prezime | Period | Napomene | Ref |
---|---|---|---|---|
Predsjednik | Ibrahim Rugova | 1992–2000 | U egzilu u Italiji od 5. maja do 15. jula 1999. | |
Premijer | ||||
Bujar Bukoshi | 1991–2000 | U egzilu u Ljubljani, zatim od maja 1992. do augusta 1999. u Bonu. | ||
Hashim Thaçi | 1999–2000 | Privremeni premijer u opoziciji. | ||
Predsjednik Skupštine | Ilaz Ramajli | 1990–1992 |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Republika Kosovo (1991–1999), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.