Nacionalna biblioteka Litvanije (litvanski: Lietuvos nacionalinė Martyno Mažvydo biblioteka) jest nacionalna kulturna institucija koja prikuplja, organizuje i čuva sadržaj litvanske pisane kulturne baštine, razvija zbirku litvanskih i stranih dokumenata relevantnih za istraživačke, obrazovne i kulturne potrebe Litvanije i pruža bibliotečke informativne usluge javnosti.
Lietuvos nacionalinė Martyno Mažvydo biblioteka | |
Otvorena | 1919 |
---|---|
Lokacija | Vilnius, Litvanija |
Adresa | Gedimino ave. 51, Vilnius |
Koordinate | 54°41′27″N 25°15′049″E / 54.69083°N 25.26361°E |
Predmeti | Knjige, akademski žurnali, novine, časopisi, zvučni i muzički snimci, karte, otisci, rukopisi, posteri itd. |
Veličina | 7 miliona predmeta |
Direktor | Renaldas Gudauskas |
Veb-sajt | lnb |
Nacionalna biblioteka je osnovana 1919. Počela je u Kaunasu kao Državna centralna biblioteka, a 1963. je prebačena u Vilnius, glavni grad Litvanije. Biblioteka je 1988. dobila ime po Martynasu Mažvydasu, autoru prve litvanske knjige, a 30. maja 1989. dobila je status Nacionalne biblioteke. Od tada je službeni naziv biblioteke Litvanska nacionalna biblioteka Martynasa Mažvydasa.
1990. štampa litvanske dijaspore počela se vraćati u Litvaniju. Biblioteka je primila preko milion grafika koje su stigle iz SAD-a, Njemačke i Francuske. Nakon obnove nezavisnosti Litvanije, postao je moguć razvoj međunarodne saradnje. NAcionalna biblioteka postala je članica velikih međunarodnih bibliotečkih udruženja i institucija. 1992. potpisan je prvi sporazum o saradnji između nacionalnih biblioteka baltičkih država (Litvanije, Latvije i Estonije).
20. novembra 1991, odlukom Prezidijuma Vrhovnog savjeta Republike Litvanije, biblioteci je pored funkcije nacionalne biblioteke poverena i funkcija parlamentarne biblioteke.
Godine 1995. Zakon o bibliotekama Republike Litvanije definisao je Nacionalnu biblioteku kao glavnu nacionalnu naučnu biblioteku za javnu upotrebu.
Nacionalna biblioteka je 2019. proslavila stogodišnjicu.
NAcionalna biblioteka je spomenik arhitekture socijalističkog realizma. Autori tehničkog projekta zgrade (1952) bili su arhitekta Viktor Anikin i projektant Ciprijonas Strimaitis. Bibliotečko zdanje je završeno 1958, a sadašnja zgrada biblioteke zvanično je otvorena 4. decembra 1963. Bila je to prva zgrada na Baltiku projektovana i izgrađena posebno za biblioteku.
Godine 1992. počela je dogradnja biblioteke koja je trajala 11 godina. U ljeto 2003. svečano je otvoren eksterijer biblioteke. U njemu se nalaze dodatne čitaonice, skladište dokumenata i radne sobe.
Zgrada biblioteke je 1993. upisana u Registar kulturne baštine Republike Litvanije.
2008. godine započela je rekonstrukcija glavne zgrade biblioteke koja je trajala do 2016.
U Nacionalnoj biblioteci postoji devet specijalizovanih čitaonica: Čitaonica za humanističke nauke, Čitaonica za litvanske studije, Čitaonica društvenih nauka, Čitaonica za muziku i vizuelne umjetnosti, Čitaonica rijetkih knjiga i rukopisa, Čitaonica medija, Američki prostor, Čitaonica za djecu i mlade, tokom ljeta u Palangi – Palanga ljetna čitaonica.
Biblioteka ima tri istraživačka centra: Centar za istraživanje Judaike, Centar za demokratske studije Adolfasa Damušisa i Centar za državnost. Djelatnost Centra državnosti odvija se u Cetru Državnosti. Njegova otvorena zbirka sadrži ličnu biblioteku prof. Vytautasa Landsbergisa, predsjedavajućeg Vrhovnog vijeća i rekonstitutivnog Seima Litvanije.
Biblioteka ima kino salu, muzičku sobu, studio za snimanje zvuka, TV studio, edukativnu sobu, nekoliko sala za sastanke, co-working prostor i druge prostore.
U Izložbenoj sali i drugim prostorima Nacionalne biblioteke postavljene su izložbe koje se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci. Biblioteka je domaćin raznih nacionalnih i međunarodnih kulturnih, društvenih, obrazovnih, naučnih i političkih događaja, sastanaka i konferencija, kao i prezentacija knjiga i filmskih projekcija. Biblioteka nudi razne obrazovne aktivnosti i kurseve obuke za odrasle, djecu i mlade.
U okviru projekta "Promovisanje pametnog korištenja Interneta kroz unaprjeđene mogućnosti javnog pristupa internetu" biblioteka je opremila radno mjesto za posjetioce oštećenog vida.
NAcionalna biblioteka je zadužena za prikupljanje i čuvanje narodne pisane kulturne baštine i njenu dostupnost javnosti. Zbirka dokumenata NAcionalne biblioteke sadrži skoro 7 miliona jedinica (1,8 miliona naslova) štampanih i drugih dokumenata. Biblioteka raspolaže sa sledećim glavnim fondovima: Nacionalna arhivska zbirka objavljenih dokumenata, matična zbirka i specijalizovane, kao i lične zbirke.
Sadrži sve vrste dokumenata na litvanskom i stranim jezicima objavljenih u Litvaniji i razne dokumente koji se odnose na Litvaniju objavljene u inostranstvu od 16. vijeka: od prvih štampanih knjiga na litvanskom jeziku do današnjih elektronskih dokumenata. Trenutno se u arhivi nalazi preko 2,5 miliona fizičkih predmeta. Arhivska zbirka također uključuje audiovizuelnu arhivu sa preko 14.000 dokumenata kao što su audio i video CD-ovi, audio i video kasete, vinilne i šelak ploče i klavirske rolne. U 2018, nakon prenosa u arhivu publikacija na Brailleovo pismu i dokumenata prilagođenih potrebama osoba sa smetnjama u čitanju, kao i standarda i drugih normativnih dokumenata, Nacionalna biblioteka je postala glavni čuvar Nacionalnog arhiva objavljenih dokumenata u Litvaniji.
U njoj se čuva oko 70.000 grafika iz 15.–21. vijeka, preko 70.000 rukopisa i arhivskih dokumenata 15.–21. vijeka i disertacija odbranjenih u Litvaniji od 1994. Posebno vrijedne zbirke su zbirka pergamenta (151 pergament), zbirka inkunabula (90 jedinica) i zbirka dokumenata s kraja 14. do prve polovine 20. stoljeća pisanih na staroslavenskom jeziku. Najveći dio zbirke rukopisa čine arhivi privatnih osoba (litvanskih pisaca, naučnika, umjetnika, kulturnih radnika koji su živjeli u Litvaniji i inostranstvu) iz 19. i 20. vijeka. U njoj se čuvaju i memorijalne zbirke koje su biblioteci povjerile različite istaknute ličnosti litvanske historije: porodica diplomata Lozoraitis, filozof Antanas Maceina, pjesnik Tomas Venclova i drugi.
Sadrži publikacije iz kulturologije, religije, teologije, globalne i litvanske jevrejske historije na jidišu i hebrejskom, kao i klasične i savremene jevrejske književnosti (na različitim jezicima). Biografije istaknutih litvanskih Jevreja, jevrejske kuharice, referentne knjige, enciklopedije, rječnici i bibliografske publikacije su također pohranjene ovdje.
Sadrži audio i video dokumente, notne zapise i male grafike muzičke i vizuelne umjetnosti (posteri, plakati, razglednice, ekslibrisi). Zbirka ima ukupno preko 300.000 dokumenata. Izuzetno je vrijedna zbirka litvanskih zapisa o šelaku (2.566 naslova) s početka 20. stoljeća.
Pohranjuje beletrističke knjige za djecu i mlade litvanskih i stranih autora prevedene na litvanski, kao i publikacije vezane za književnost za djecu i mlade: enciklopedije, rječnike, priručnike, udžbenike, vježbenice, informativne publikacije i druge vrste literature, periodične publikacije za djecu i adolescenti (oko 132.000 fizičkih predmeta).
U njoj se čuva oko 60 posto dokumenata akumuliranih u biblioteci: litvanske i strane knjige, serijske publikacije i periodične publikacije, kartografski dokumenti objavljeni od 1826. do danas u različitim temama i žanrovima na više od 90 jezika.
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Nacionalna biblioteka Litvanije, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.