Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Bosna i Hercegovina.
Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka II.
Kraljeva Sutjeska | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°07′07″N 18°12′02″E / 44.118678°N 18.200532°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Zeničko-dobojski |
Općina | Kakanj |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 248 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 32 |
Matični broj | 122815 |
Matični broj općine | 10448 |
Šire područje je pripadalo srednjovjekovnoj župi Trstivnici. U 14. i 15. stoljeću Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad Bobovac postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama.
Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. O izdavanju pisanih isprava službenog značaja govori se u 28 dokumenata, u 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i naše stono misto.
U osmanskom defteru (popisu) iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.
Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu sa Crkvom svetog Ivana podignutom u prvoj polovini 14. vijeka.
Osim samostana ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18. vijeka. Kuća je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Restauracija još uvijek nije izvršena ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture iz osmanskog vremena.
Na ulazu u naselje nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predanju sagrađena 1463. godine za samo nekoliko dana po nalogu sultana Mehmeda II. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci nalazi se takođe u naselju. Sagrađen je u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa crkvom. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve.
Sastav stanovništva – naselje Kraljeva Sutjeska | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||||
Osoba | 248 (100,0%) | 852 (100,0%) | 819 (100,0%) | 865 (100,0%) | |||
Hrvati | 214 (86,29%) | 752 (88,26%) | 692 (84,49%) | 764 (88,32%) | |||
Bošnjaci | 22 (8,871%) | 45 (5,282%)1 | 54 (6,593%)1 | 64 (7,399%)1 | |||
Bosanci | 8 (3,226%) | – | – | – | |||
Srbi | 2 (0,806%) | 2 (0,235%) | 11 (1,343%) | 28 (3,237%) | |||
Crnogorci | 1 (0,403%) | – | 1 (0,122%) | 3 (0,347%) | |||
Ostali | 1 (0,403%) | 24 (2,817%) | – | – | |||
Jugoslaveni | – | 29 (3,404%) | 59 (7,204%) | 3 (0,347%) | |||
Slovenci | – | – | 2 (0,244%) | – | |||
Albanci | – | – | – | 3 (0,347%) |
Commons ima datoteke na temu: Kraljeva Sutjeska |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Kraljeva Sutjeska, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.