Kohorta je u vrijeme Antičkog Rima bila vojna jedinica koja je funkcionirala kao dio legije.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
U sastavu jedne kohorte obično je bilo oko 480 legionara uključujući i šest centuriona kao komandire šest centurija koje su činile jednu kohortu. Veličina jedne centurije iznosila je 80 ljudi. U jednoj legiji bilo je deset kohorti a prva je bila dvostruko veća od ostalih devet, odnosno, broj legionara u prvoj kohorti iznosio je oko 900.
Sama riječ potiče od latinske riječi cohors (dvorište) koja je prvobitno označavala zatvoren prostor, zabran (za životinje) a kasnije poprimila i druga značenja: "tjelohranitelj", "gospodstvo" itd.
Legije su prvobitno bile podijeljene na manipole ali je Gaius Marius u II stoljeću p. n. e. sproveo opsežnu vojnu reformu kojom su uvedene kohorte kao nove formacijske jedinice u okviru legija. Ideje i eksperimetiranje drugačijom organizacijom legija započeli su raniji komandanti poput Scipiona Afrikanusa i dokazali uspješnost podjele legija na kohorte. Marijanskom reformom uvedena je regrutacija svih dobrovoljaca (potrebnih fizičkih osobina) rimskih državljana i Italika. Ratnici su postali profesionalni vojnici, sa dnevnom platom i osiguranom penzijom, najčešće u vidu komada plodne zemlje u kolonijama.
Podjela na manipole imala je taktičke prednosti na teškom terenu dok su kohorte pružale kompaktnost i snagu kakva je rimskoj vojsci sve češće trebala u dolazećim bitkama. Kohorte su brojale oko 600 boraca (kao tri manipole) koji su u stvari ranije bili hastati, principes i triarii.
U jednoj legiji bilo je 10 kohorti označenih brojevima od I do X i sa ukupno 6000 legionara (broj je varirao po epohama). Glavni tip jedinica u njima bila je teška pješadija.
Borbeni razmještaj bio je u tri linije, slično ranijim manipolama raspoređenim naizmjenično, po sistemu šahovskog polja, kako bi legionari iz druge i treće linije lakše prelazili u prvu liniju.
U prvom paragrafu dat je opis tipične kohorte u legiji. U stvarnosti, postojalo je nekoliko vrsta kohorti:
U Rimskoj Imperijalnoj Pretorijanskoj gardi postojale su pojedinačne kohorte snage 500 (cohors quingenaria) ili 1000 (cohors milliaria) ljudi, a bilo je i miješanih pješadijskih i konjičkih jedinica (cohors equitata) i one su skupa egzistirale.
Tu su bile i:
Neke paravojne trupe u Rimu sastojale su se od jedne ili više kohorti, ali nijedna nije bila dio neke legije:
Commons ima datoteke na temu: Kohorta |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Kohorta, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.