Bolnica Gazi Husrev-Begovog Vakufa

Za otkup zemljišta Vakuf je izdvojio 8.000 groša, a za samu gradnju 30.000 groša. Porta je, po prijedlogu vilajetske vlade, za izdržavanje prve bosanske bolnice odobrila godišnji iznos od 42.000 groša. Bolnicu je svečano otvorio valija Bosne, Topal Šerif Osman-paša 8. oktobra 1866. To je ujedno bila i prva bolnička ustanova u Bosni i Hercegovini. U zgradi su se nalazila 40 ležaja, dva odjeljenja (muško i žensko) te sobe za osoblje, liječnike, apoteku i sanitarije.

Bolesnici su primani bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, a liječenje je bilo potpuno besplatno, sve do 1879. godine kada se uvode prve naknade za liječenje, ali samo za one koji mogu platiti. Glavni ljekar je bio dr Kecet, a apotekari Jako Sarajlija i Sumbul. U Vakufskoj bolnici obavljena je prva operacija na mozgu u Bosni i Hercegovini, u to doba modernom neurohirurškom tehnikom, 1891. godine. Operaciju je izveo dr. Karl Bayer, koji je došao u Sarajevo za vrijeme Austro-Ugarske 1878.

U periodu od 1885. do 1894. godine u njoj je liječeno 8908 bolesnika, od kojih je izliječeno 7789 lica, otpušteno kao neizliječeno 630 lica, dok je 509 lica umrlo. Otvaranjem Opće zemaljske bolnice na Koševu 1. jula 1894. godine, Vakufska bolnica je pretvorena u Zavod za duševne bolesnike. Nakon Drugog svjetskog rata zgrada postaje Škola učenika u privredi, a nešto kasnije se pretvara u čisto stambeni objekt, u kojoj je bila smještena gradska sirotinja.

Na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 16. do 22. januara 2007. godine, zgrada bolnice proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijela je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.

Hastahana predstavlja jednokatni objekt (prizemlje i kat), vanjskih dimenzija 13,50 x 11,00 m, sa neto korisnom površinom od ukupno 238 m2 (2x119 m2). Usljed ratnih djelovanja i neodržavanja (dotrajalosti), objekt je oštećen i devastiran. Objekat nije renoviran, te danas na mjesto prve bosanke bolnice ostale su same stare zidine i ruševine koje čekaju da budu uklonjene.

• Izet Mašić - Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Avicena, 2004