Čiope

Veoma su slične lastavicama, ali uopće nisu u srodstvu ni sa jednom vrapčarkom; čiope su svrstane u odvojeni red Apodiformes, koji dijele sa kolibrijima. Ćubaste čiope su srodne pravim čiopama, ali tvore odvojenu porodicu, Hemiprocnidae.

Čiope
Crna čiopa, Apus apus Obratiti pažnju na drugačiji oblik krila od lastavice.
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Apodiformes
Porodica:	Apodidae

Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su usljed konvergentne evolucije; i jedne i druge love kukce u letu.

Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog απους, apus, što znači "bez stopala", budući da čiope imaju veoma kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u Srednji vijek i ponekada se prikazivala na grbovima.

 

Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste, poput Hirundapus caudacutus, su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti na 5 do 14 metara u sekundi, a može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa pređe barem 200 000 km.

Neke čiope su razvile jedan oblik eholokacije za snalaženje u mračnim pećinama gdje se odmaraju. Nedavno je otkriveno da jedna vrsta, Aerodramus papuensis, također koristi eholokaciju i izvan pećina.

Čiope nastanjuju sve kontinente i mnoge otoke, osim dalekog sjevera i pustinja. Poput lastavica i bregunica, čiope iz predjela sa umjerenom klimom su selice i zimuju u tropima. Neke vrste mogu preživjeti zimu padanjem u torpor, stanje slično hibernaciji.

Mnoge od njih imaju karakterističan oblik, sa kratkim i račvastim repom i vrlo dugim krilima koja podsjećaju na bumerang. Let nekih vrsta karakterizira prepoznatljivo "treperenje", koje je sasvim različito od onog kod lastavica. Čiope mogu biti duge od 9 cm do 25 cm, a težiti od 5,4 g do 184 g.

Mnoge vrste lijepe svoje gnijezdo za vertikalnu površinu, a rod Aerodramus koristi samo taj materijal za njegovo pravljenje; ljudi skidaju ta gnijezda i od njih prave supu. Ptići se izlegu nakon 19 do 23 dana, a mladi napuštaju gnijezdo nakon još šest do osam nedelja. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih.

Čiope i ćubaste čiope se već dugo smatraju srodnicima kolibrija, što je potvrđeno otkrićem Jungornithidae, koji su čiopama slični srodnici kolibrija, i primitivnih kolibrija poput Eurotrochilus. Tradicionalna taksonomija svrstava porodicu kolibrija (Trochilidae) u isti red kao i čiope i ćubaste čiope (i nijedne druge ptice); Sibley-Ahlquist taksonomija tretira ovu grupu kao nadred u kojem se red čiopa naziva Trochiliformes.

Taksonomija čiopa je većinom komplikovana, a granice između vrsta i rodova se mnogo disputiraju, posebno među rodovima Aerodramus, Hydrochous, Schoutedenapus i Collocalia. Analiziranje ponašanja i vokalizacije je komplikovano zbog česte paralelne evolucije; analize različitih morfoloških osobina i DNK sekvenci dovele su do dvomislenih i djelomično kontradiktornih rezultata (Thomassen et al., 2005).

Čiopašice su postale raznovrsnije tijekom eocena, na čijem kraju su postojale sve današnje porodice; fosilni rodovi pronađeni su u cijeloj umjerenoj Europi, između današnje Danske i Francuske, poput primitivnog Scaniacypselusa (rani-srednji eocen) i modernijeg Procypseloidesa (kasni eocen/rani oligocen - rani miocen). Jedan pretpovijesni rod koji se često pripaja čiopama, Primapus (rani eocen, Engleska), možda je dalji predak.

Taksonomija

Tribus Cypseloidini

• Rod Cypseloides (9-10 vrste)
• Rod Streptoprocne (3-4 vrste)

Tribus Collocalini

• Rod Collocalia (3-4 vrste)
• Rod Aerodramus (oko 25 vrsta, ponekada se svrstavaju u Collocalia)
• Rod Hydrochous
• Rod Schoutedenapus (2 vrste)

Tribus Chaeturini

• Rod Mearnsia (2 vrste)
• Rod Zoonavena (3 vrste)
• Rod Telacanthura (2 vrste)
• Rod Rhaphidura (2 vrste)
• Rod Neafrapus (2 vrste)
• Rod Hirundapus (4 vrste)
• Rod Chaetura (12 vrsta)

Tribus Apodini

• Rod Aeronautes (3 vrste)
• Rod Tachornis (3 vrste)
• Rod Panyptila (2 vrste)
• Rod Cypsiurus (2 vrste)
• Rod Apus (oko 17 vrsta)