Xenarthra

Osobitost im je nastavak koji imaju na kralježnici. Ranije su bili vođeni kao zaseban red, no danas su, kao jedan od četiri grupe unutar podrazreda viših sisavaca, svrstani u samostalni nadred. Za razliku od druge tri grupe, bliska međusobna srodnost porodica unutar ovog podrazreda je vrlo sporna.

Xenarthra
Veliki mravojed
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Potkoljeno:	Vertebrata
Razred:	Mammalia
Podrazred:	Theria
Infrarazred:	Eutheria
Nadred:	Xenarthra
Natporodica:	Xenarthra

Nakon odvajanja grupe Afrotheria prije oko 105 milijuna godina, ova se grupa prije oko 90 do 102 milijuna godina na području ili Južne Amerike ili, možda, Antarktike koja u to vrijeme nije bila zaleđena, odvojila od preostala dva nadreda viših sisavaca, Laurasiatheria i Euarchontoglires . Ako Xenarthra ne potječu iz Južne Amerike, onda su se na prijelazu od krede u razdoblje tercijara u nju doselili s Antarktike. Iz tog razdoblja potječu i prvi fosili ovih životinja.

Životinje iz ove grupe su ekološki najmanje uspješne. Ova grupa čini samo oko 1,2% raznovrsnosti viših sisavaca i imaju vrlo malu rasprostranjenost. Ako se zanemare pasanci koji žive i na jugu Sjeverne Amerike, njihov je životni prostor ograničen isključivo na Južnu Ameriku.

U usporedbi s drugim nadredovima viših sisavaca, uočljivi su zanimljivi primjeri konvergentne evolucije. Tako su, na primjer, ješci (Tachyglossidae) iz grupe prasisavaca, ljuskavci (Pholidota) iz grupe Laurasiatheria isto kao i pasanci (Cingulata) iz ove grupe kao prilagodbu prehrani insektima i crvima izgubili zube i umjesto toga razvili dugačak jezik.

Ovaj se nadred dijeli na dva reda:

• krezubice (Pilosa), koji obuhvaćaju ljenjivce (Folivora), mravojede (Vermilingua) i
• pasanci (Cingulata)