Westfalski Mir

u westfalskim gradovima Osnabrücku i Münsteru kojima su tadašnje evropske sile okončale seriju povezanih ratova poznatih kao Osamdesetgodišnji rat između Španjolske i Holandije kao i njemačku fazu Tridesetogodišnjeg rata. Mir je okončao jedno od najdestruktivnijih razdoblje europske povijesti kada je u sukobima stradalo približno osam milijuna ljudi. U tim su ratovima sudjelovale i hrvatske i srpske jedinice iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije i Vojne krajine poznati pod opštim imenom Krovaten, Krabaten otuda je došao i naziv kravata.

Westfalski mir Westfälischer Friede
Banket amsterdamske straže nakon potpisivanja Westfalski mir (slika Bartholomeusa van der Helsta)

Proces pregovora za postizanje Westfalskog mira bio je dugotrajan i složen, a razgovori su vođeni u dva grada jer je svaka strana htjela da se sastane na teritoriju pod svojom kontrolom. Preliminarni mir prije samih pregovora potpisan je u Hamburgu 1641. godine između Švedske, Francuske i Svetog Rimskog Carstva. Uvjeti Westfalskog mira mira su dogovarani i u Münsteru i u Osnabrücku osiguravši tako mogućnost svakoj sastana da pregovara na svom teritoriju. Ukupno je 109 delegacija zaraćenih strana u različitim trenutcima prisustvovalo pregovorima. Španjolsko-holandski sporazum potpisan je 30. januara 1648. Finalni sporazum potpisan je 24. oktobra 1648. od strane cara Svetog Rimskog Carstva Ferdinanda III, ostalih njemačkih kneževa, te predstavnika Francuske, Švedske Engleske i Poljske. Time je okončan tridesetogodišnji rat u Svetom Rimskom Carstvu u kojem su se na jednoj strani našli Habsburgovci i njihovi katolički saveznici, a na drugoj protestantske zemlje (Švedska i protestantske kneževine Svetog Rimskog carstva) u savezu s katoličkom ali izrazito antihabsburškom Francuskom Luja XIV.

Velika moskovska kneževina i Osmansko Carstvo bile su jedine evropske sile koje nisu bile zastupljene na tim pregovorima. Značajan broj stručnjaka za međunarodno pravo u Westfalskom miru pronalazi ishodište osnovnih načela o suverenitetu zemalja ključnih za moderne međunarodne odnose koji su u literaturi zajednički poznati kao načela Westfalskog suvereniteta. Međutim, neki povjesničari taj uvid smatraju anakronizmom sugerirajući da su se takva gledišta pojavila tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća u odnosu na kasniju zabrinutost oko suvereniteta. Papa je odbio priznati rezultate mira jer je u pregovorima bio posve marginaliziran dok su neke od glavnih ishoda sporazuma bili teritorijalno proširenje Francuske, jačanje Švedske, ograničavanje autoriteta cara kao i širenje prihvaćenog opsega pojma slobode savjesti i vjerske snošljivosti.

• Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja
• Augsburški mir (1555)
• Protestantska unija (1608-1621)
• Katolička liga (1609-1635)
• Praški mir (1635)
• Bečki kongres (1815)