Otepää

Otepää (njemački: Odenpäh) nekad znana kao Nuustaku je grad od 2,074 stanovnika na jugu Estonije u Okrugu Valga.

Otepää
Otepää
Koordinate: 58°03′N 26°29′E / 58.050°N 26.483°E / 58.050; 26.483
Država Otepää Estonija
Okrug Valga
Gradska prava 1938.
Vlast
 - guverner Jaanus Barkala
Površina
 - Ukupna 4.46 km²
Visina 150
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 2,074
 - Gustoća 465.0 stan. / km²
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Karta
Otepää na mapi Estonije
Otepää
Otepää
Pozicija Otepäe u Estoniji

Geografske karakteristike

Otepää se nalazi u Okrugu Valga, a prostire se duž sjeverne obale Jezera Pühajärv, udaljena četrdesetak km jugozapadno od Tartua. Poznata je kao najviši grad u Estoniji jer leži na visoravni na 150 metara nadmorske visine, a od 1998. zbog brojnih staza za skijaško trčanje i kao zimska prijestolnica Estonije.

Historija

U perodu 11.-13. vijek Otepää Linnamägi bio je druga utvrda uz Tartu koja je branila Ugauniju.

Nakon što su križari zauzali Ugauniju i podigli biskupski dvorac 1224., pored njega je izraslo naselje - Vana-Otepää i feud Odenpäh sa zamkom. Zamak je teško oštećen za rata sa Livonskim redom 1396.-97. i još više za rata sa Velikom Moskovskom Kneževinom 1480.-81. Potpuno je uništen i napušten za Livonskog rata.

Novo naselje Nuustaku podigao je tadašnji vlasnik feuda Pühajärve između 1804..-11. Nuustaku je 1862. dobio privilegiju da organizira sajmove tako da je krajem 19. vijeka imao 612 stanovnika. Dana 4. lipnja 1884. u Otepi je, kao zastava estonske studentske organizacije, prvi puta službeno korištena zastava Estonije. Ime mu je promjenjeno nakon stjecanja nezavisnosti - 1919. u estonski - Otepää. Dobar dio grada izgorio je u požaru 1926., ali se brzo oporavio tako da je 1936. dobio status grada.

Za Drugog svjetskog rata grad je od 10. jula 1941. do 23. marta 1944. proživio pod njemačku okupacijom, ali je nastradao prilikom povlačanja Wehrmachta kad je više od polovice zgrada uništeno u požaru.

Nakon Drugog svjetskog rata za Estonske Sovjetske Socijalističke Republike Otepää je od 1950. do 1959. bila administrativni centar vlastitog rajona.

Privreda

Otepää je nakon reformi provedenih nakon proglašenja nezavisnosti - 1990. prestala postojati kao industrijski centar. Danas je najveći poslodavac dvoprerađivačka firma UPM-Kymmene Otepää AS, sa 175 zaposlenih (1987. imala je 355). Nekad velika Mljekara Otepää je bankrotirala, nasljednik tvornice tekstila AS Oteks proizvodi tepihe, AS Parmet proizvode od metala a AS Otepää Metall kontejnere.

Pobratimski gradovi

Otepää ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;

Izvori

Vanjske veze

Tags:

Otepää Geografske karakteristikeOtepää HistorijaOtepää PrivredaOtepää Pobratimski gradoviOtepää IzvoriOtepää Vanjske vezeOtepääEstonijaGradJugNjemački jezikStanovništvoValga (okrug)

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

LeptirUlcinjLa Esmeralda, Salvador EscalanteZastava 101ŠovinizamOpštine u Crnoj GoriAdolf HitlerLjubljanaFavelaOpsesivno-kompulzivni poremećajGoran BregovićSocijalistička Federativna Republika JugoslavijaParalelogramPrijepoljeLjubavKapadokijaOmnibus filmKomunizamRadomir PutnikWolfgang Amadeus MozartJednakostranični trougaoBella ciaoMuštulukMasaAleksandar Stojković (1972)Aca LukasBerlinAmsterdamMaratonci trče počasni krugZoran ĐinđićBojana MaljevićBatajnicaReligijaMarina AbramovićPablo PicassoRabat (trgovina)ŠpanijaPanonsko moreBata ŽivojinovićPeriferni nervni sistemMost na Đurđevića TariInđijaSolunski frontTemperaturaSrbiAleksandar VelikiSpisak graničnih prijelaza Bosne i HercegovineCarles PuigdemontVukova ćirilicaSrbijaSponzorušaSWOT analizaLjudsko srceMahIvan KlajnObljetnica oslobođenja ItalijeSvingeriPopis pozivnih brojeva državaLaza LazarevićObični vrabacPrazilukLidija VukićevićBalkanAnoreksijaDušanov zakonikRegistarske oznake motornih vozila u SrbijiTajvanDžuma-namazMilorad DodikKosti glaveValjevoRajko GrlićNe naginji se vanParaćinToše ProeskiPablo EscobarJaje (hrana)Šakal🡆 More