Otepää (njemački: Odenpäh) nekad znana kao Nuustaku je grad od 2,074 stanovnika na jugu Estonije u Okrugu Valga.
Otepää | |
---|---|
Koordinate: 58°03′N 26°29′E / 58.050°N 26.483°E | |
Država | Estonija |
Okrug | Valga |
Gradska prava | 1938. |
Vlast | |
- guverner | Jaanus Barkala |
Površina | |
- Ukupna | 4.46 km² |
Visina | 150 |
Stanovništvo (2021.) | |
- Grad | 2,074 |
- Gustoća | 465.0 stan. / km² |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Karta | |
Otepää se nalazi u Okrugu Valga, a prostire se duž sjeverne obale Jezera Pühajärv, udaljena četrdesetak km jugozapadno od Tartua. Poznata je kao najviši grad u Estoniji jer leži na visoravni na 150 metara nadmorske visine, a od 1998. zbog brojnih staza za skijaško trčanje i kao zimska prijestolnica Estonije.
U perodu 11.-13. vijek Otepää Linnamägi bio je druga utvrda uz Tartu koja je branila Ugauniju.
Nakon što su križari zauzali Ugauniju i podigli biskupski dvorac 1224., pored njega je izraslo naselje - Vana-Otepää i feud Odenpäh sa zamkom. Zamak je teško oštećen za rata sa Livonskim redom 1396.-97. i još više za rata sa Velikom Moskovskom Kneževinom 1480.-81. Potpuno je uništen i napušten za Livonskog rata.
Novo naselje Nuustaku podigao je tadašnji vlasnik feuda Pühajärve između 1804..-11. Nuustaku je 1862. dobio privilegiju da organizira sajmove tako da je krajem 19. vijeka imao 612 stanovnika. Dana 4. lipnja 1884. u Otepi je, kao zastava estonske studentske organizacije, prvi puta službeno korištena zastava Estonije. Ime mu je promjenjeno nakon stjecanja nezavisnosti - 1919. u estonski - Otepää. Dobar dio grada izgorio je u požaru 1926., ali se brzo oporavio tako da je 1936. dobio status grada.
Za Drugog svjetskog rata grad je od 10. jula 1941. do 23. marta 1944. proživio pod njemačku okupacijom, ali je nastradao prilikom povlačanja Wehrmachta kad je više od polovice zgrada uništeno u požaru.
Nakon Drugog svjetskog rata za Estonske Sovjetske Socijalističke Republike Otepää je od 1950. do 1959. bila administrativni centar vlastitog rajona.
Otepää je nakon reformi provedenih nakon proglašenja nezavisnosti - 1990. prestala postojati kao industrijski centar. Danas je najveći poslodavac dvoprerađivačka firma UPM-Kymmene Otepää AS, sa 175 zaposlenih (1987. imala je 355). Nekad velika Mljekara Otepää je bankrotirala, nasljednik tvornice tekstila AS Oteks proizvodi tepihe, AS Parmet proizvode od metala a AS Otepää Metall kontejnere.
Otepää ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Otepää, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.