Matija Hunjadi (mađ.
Mátyás; rođen 23. februara 1443. u Kolozsvaru, umro 6. aprila 1490 u Beču), poznat kao Matija I Korvin, bio je ugarski kralj i reformator. Nadimak Korvin (lat. corvus – "vrana") nazvan je po predstavi vrane u njegovom grbu.
Kao sin Janoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran je za kralja 1458. godine i bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast i ostvari ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.
Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, a 1486. godine zauzeo je Beč. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Turcima prodor u južnoslovenske zemlje. Reformisao je državu, a u Požunu (danas Bratislavi) osnovao je 1465. godine univerzitet i 1472. prvu štampariju. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima su bili i Ivan Vitez od Sredne i Ivan Česmički.
Prethodnik: | Matija Korvin (1458. - 1490.) | Nasljednik: |
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) | Vladislav II. (1490. - 1516.) |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Matija Korvin, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.