Kukcojed

Kukcojed ili kukcožder je tip mesoždera čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.

Alternativni naziv je entomofagija, što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.

Kukcojed
Zosteria jede muhu.
Kukcojed
Kukac iz porodice Asilidae jede bubu.

Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta; oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 1012 kg sa procijenjenom populacijom od 1018 organizama. Mnoga bića ovise o kukcima koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu proteinima, posebno tijekom sezone parenja.

Neki primjeri kukcoždera su slavuj, hijenski vuk, ješci, lastavice, mravojed, šaran, žabe, gušteri, šišmiši i pauci. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce; usnati medvjed je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer vilin konjic, stršljeni, bubamare i bogomoljke. Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput marmozeta, tamarina, avetnjaka, galagija i madagaskarskog prstaša. Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.

Biljke kukcožderke

Kukcojed 
Drosera capensis se savija i zarobljava kukca.

Biljke kukcožderke su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane biljke mesožderke, one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine). U biljke mesoždeke spadaju Venerina muholovka, nekoliko vrsta cjevolovki, vrste roda Pinguicula, rosulje, vrste roda Utricularia, Aldrovanda vesiculosa, vrste roda Brocchinia i druge. Ove biljke dobijaju dušik hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.

Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, budući da konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene štakore i guštere. Charles Darwin je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine. kkvikwvjohle gibt

Povezano

Izvori

Tags:

Mesožder

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

Marie-Antoinette od AustrijeJudaizamSeobe (roman)BeogradZlatko LagumdžijaPenicilinPirotNarodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi JugoslavijePredsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.Spisak pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniFutogPopis gradova u Crnoj GoriBiopsijaKurirHrvatskaMomčilo GavrićBanja LukaPopis gradova u Bosni i HercegoviniPlacebo efekatOSeven PoundsMatematikaMjerne jediniceStakloŠvedskaAca LukasZarezBruto domaći proizvodGorski vijenacPanonsko moreDubai (emirat)KomedijaJugoslavijaPolucijaDrugi Hristov dolazakPetar II Petrović NjegošBorka VučićMonopol (igra)Ana BrnabićZaječarSenke nad BalkanomDušanovo carstvoItalijaČernobilska katastrofaJagodinaVijetnamski ratAbortusNikšićAstrološki znakoviPravoslavljeAlkoholiPravdaPrijepoljeJulije CezarCetinjeNorveškaMarko KraljevićHermafroditUžiceFunkcionalni stilovi jezikaNovi ZelandOperacija OlujaCelzijusBella ciaoPrijateljstvoYouTubeSlavaIndijanciSrbijaVjekoslav LuburićSava KovačevićVukGavrilo PrincipVijetnamGeneralna skupština Ujedinjenih narodaStrijelac (znak)🡆 More