Grčko-turski rat 1897.
godine, također poznat i kao Tridesetodnevni rat ili Prvi grčko-turski rat je bio oružani sukob koji se godine 1897. odigrao između Kraljevine Grčke na jednoj, i Osmanskog Carstva na drugoj strani. Uzrok izbijanja rata bio je status otoka Kreta koji je nakon ustanka 1860-ih još uvijek bio pod osmanskom vlašću, a u kome su 1890-ih izbili krvavi sukobi između lokalnog grčkog (pravoslavnog) stanovništva na jednoj, te Turaka i lokalnih muslimana na drugoj strani. Grčka vlada premijera Teodorosa Deligijanisa je zbog toga došla pod žestoki pritisak nacionalističke javnosti, kome je na kraju popustila i 25. januara 1897. poslala kontingente grčke vojske da pomogne tamošnjim Grcima. Prvi okršaji grčkih i turskih redovnih snaga na Kreti su otpočeli 7. februara, ali su na kopnu počeli tek nakon što je 18. aprila Grčka formalno objavila rat. Turske snage na sjevernoj grčkoj granici su bile brojčano nadmoćnije i opremljene modernim brzometnim njemačkim puškama Mauser, nasuprot Grka naoružanih francuskim sporometnim puškama Gras. Zbog toga su grčke snage, usprkos žestokog otpora, relativno brzo odbačene sa granice u dubinu vlastite teritorije. Već 20. septembra je sklopljeno primirje, a točno četiri mjeseca kasnije i formalni mirovni sporazum kojim je Grčka Turskoj predala dio teritorija sjeverne Tesalije i obavezala na isplatu izdašnih ratnih reparacija. Velike sile su, nastojeći osigurati mir, Grčkoj nametnuli kontrolu njenih financija kako bi osigurali redovnu isplatu. S druge strane je u Carigradu 4. decembra 1897. sklopljen još jedan sporazum između Grčke i Turske kojim je Kreta postala autonomni entitet pod formalnom upravom Osmanskog Carstva. Mada su ciljevi rata tako bili djelomično ispunjeni, rat je u Grčkoj doživljen kao težak i ponižavajući poraz kjim je spriječeno ili odgođeno ostvarenje Megali Ideje; na unutrašnjem planu je posljedicu imao dodatno jačanje nacionalizma, ali i radikalnih pokreta za smjenu tadašnjeg poretka koji se smatrao odgovornim za debakl. Grčka je priliku za revanš dobila te iskoristila tek 1912. u prvom balkanskom ratu.
Grčko-turski rat (1897) | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Slika koja prikazuje bitku kod Velestina | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Osmansko Carstvo | Kraljevina Grčka | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Ahmed Hifzi Paša Edhem Paša | Krunski princ Konstantin Konstantinos Sapountzakis | ||||||||
Snage | |||||||||
120.000 ljudi | 75.000 ljudi | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
1.111 poginulih 3.329 ranjenih 16 zarobljenih ukupno: 4,456 | 672 poginulih 2.481 WIA ranjenih 253 zarobljenih ukupno: 3.406 total |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Grčko-turski rat (1897), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.