Dragonja

Duga je 28 km i dijelom svoga toka predstavlja granicu između Hrvatske i Slovenije. Površina porječja iznosi 95,6 km². Dragonja ima 18 desnih i 13 lijevih pritoka. Među njima su najvažnija desna pritoka Pinjevec i lijeva Argila (poganja), druge imaju bujični karakter. Rijeka je nastala spajanjem više potoka u fliškom pobrđu kod Gračišča. Isprva teče jugozapadno, a nizvodno promijeni smijer prema sjeverozapadu.

Dragonja
Lokacija
Države	Slovenija, Hrvatska
Hidrografija
Ušće   – vrsta	Jadransko more (Piranski zaljev) estuarij
Dužina	28 km
Pritoke	18 desnih i 13 lijevih pritoka
Hidrologija
Protok   – srednji	Gornji tok 0,289 m3/s Ušće 1,78 m³/s
Sliv   – površina	jadranski 95,6 km2 km²
Ulijeva se u	Jadransko more

Dragonja ima kišni riječni režim. Ljeti često presuši, a za vrijeme kišnih razdoblja (obično zimi) vodostaj naglo naraste i rijeka se izlijeva iz svog korita. Srednji ljetni protok pri ušću je 1,8 m³/s. U donjem toku se rijeka napaja iz više stalnih i jakih izvora. Rijeka je duboko urezana u mekanu flišnu podlogu. Kao posljedica trošenja mekanih laporastih slojeva nastali su slapovi kaskadnog tipa i slobodnopadajući slapovi, a rijeku obilježavaju mnogobrojni brzaci, meanderi, virovi i šljunčare. Poznati su slapovi na Škrlima, na pritoku Pasjoku i na potoku Supotu pod Koštobonom. U donjem toku Dragonja prelazi u melioriranu naplavnu ravnicu i preusmjerena je u umjetno korito potoka Sv. Odorika, dok po starom koritu u more utječe desni pritok Drnica.

Krajem 19. stoljeća na Dragonji su bile 22 mlinice.

Oko Dragonje može se naći karakteristično vodeno raslinje i vegetacija tipična za krške travnjake. Dragonja je bogata ribom kao što su pastrva, cipal, jegulja itd.

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Dragonja

• [1]M. Požeš: Istrapedia, Dragonja, rijeka
• [2] Dragonja: prostrski atlas
• [3] Boštjan Burger: Hidrografske značilnosti porečja in rečne mreže reke Dragonje