Titula Bogorodica

Za ostale upotrebe, v. Bogorodica.

Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na Efeškom saboru (431.), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s nestorijanstvom. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je Ćiril Aleksandrijski.

Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici Katoličke i Pravoslavne Crkve, kao i pripadnici Istočnih pravoslavnih crkava.

Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je Rimska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).

Svetkovina svete Marije Bogorodice u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 1. siječnja.

• 
  Vladimirska Bogorodica
• 
  Theotokos Panachranta, ikonopisana Bogorodica iz Gertrudinoga psalterija.
• 
  Majka Božja, mozaik ikona, Presveta Mudrost u Carigradu
• 
  Theotokos Sv. Teodore
• 
  Theotokos Panachranta iz Svenskoga samostana kod Sv. Alipij Kijevski
• 
  mozaik (ok. 1130), Gelatski samostan, Gruzija
• 
  Blačernitica ikona Presvete Bogorodice.
• 
  Marija sa Djetetom u crkvi Marijina Uznesenja (Vospenje Presvete Bogorodice) (1774) u: Kondopogi

Bogorodica (titula) na Wikimedijinoj ostavi