Babuni su afrički i arabijski majmuni Starog sveta koji pripadaju rodu Papio, delu potfamilije Cercopithecinae.
Njihovih pet vrsta su među najvećim nehominoidnim članovima reda primata; jedino su mandril i dril veći. Ranije su, blisko srodni gelada (rod Theropithecus) i te dve vrste (mandril i dril) roda Mandrillus grupisani u isti rod, te se ti majumuni Starog sveta se još uvek često nazivaju babunima u svakodnevnom govoru. Oni variraju po veličini i težini u zavisnosti od vrste. Gvinejski pavijan je 50 cm (20 in) visok i težak je samo 14 kg (30 lb), dok najveći kapski pavijan može da ima 120 cm (47 in) i teži 40 kg (90 lb).
Babun | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Primates |
Porodica: | Cercopithecidae |
Potporodica: | Cercopithecinae |
Tribus: | Papionini |
Rod: | Papio |
Pet Papio vrsta se obično prepoznaju, mada postoje izvesna neslaganja po pitanju toga da li su one zaista pune vrste ili podvrste. Vrste su P. ursinus (kapski pavijan, prisutan u južnoj Africi), P. papio (zapadni, crveni, ili gvinejski pavijan, prisutan u zapadnoj Africi), P. hamadryas (grivasti pavijan, prisutan na Rogu Afrike i jugozapadnoj Arabiji), P. anubis (maslinasti pavijan, rasprostranjen u severno-centralnim afričkim savanama) i P. cynocephalus (žiti pavijan, koji obitava u južno-centralnoj i istočnoj Africi). Mnogi autori navode P. hamadryas kao punu vrstu, dok smatraju sve ostale kao podvrste P. cynocephalus i kolektivno ih oslovljavaju kao „savanski pavijani“. To je bazirano na argumentu da su grivasti pavijani bihevioralno i fizički distinktni od ostalih vrsta babuna, te se tvrdi da to odražava zasebnu evolucionarnu istoriju. Međutim, nedavne morfološke i genetičke Papio studije su pokazale da su P. hamadryas babuni bliže srodni sa severnim vrstama (gvinejski i maslinastim pavijanima), nego sa južnim (žutim i kapskim pavijanima).
Tradicionalna petoformna klasifikacija verovatno nedovoljno odražava varijacije unutar roda Papio. Neki komentatori smatraju da bi bar još dve dodatne forme trebalo prepoznati, uključujući malog kinda babuna (P. cynocephalus kindae) iz Zambije, DR Konga i Angole, i babuna sa sivim stopalima (P. ursinus griseipes) koji obitava u Zambiji, Botsvani, Zimbabveu, Mozambiku, i severnoj Južnoj Africi. Međutim, trenutno poznavanje morfološke, genetičke i bihevioralne raznovrsnosti unutar roda Papio je nedovljno da bi se donela finalna, sveobuhvatna presuda po tom pitanju.
Pet vrsta babuna roda Papio su:
Svi babuni imaju dugačke njuške, poput psećih, teške, moćne vilice sa oštrim očnjacima, blisko smeštene oči, debelo krzno izuzev na njihovim njuškama, kratke repove, i zadebljanja na njihovim isturenim zadnjicama. Ta zadebljanja su delovi kože bez nerva i dlake, koja služe za sedenje.
Sve babunske vrste ispoljavaju naglašeni seksualni dimorfizam, obično u vidu veličine, mada ponekad i u pogledu boje ili razvijenosti očnjaka. Mužjaci vrste grivastih pavijana takođe imaju velike bele linije.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Babun, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.