Čapljina

Centar grada leži na desnoj obali rijeke Neretve, nedaleko od granice sa Republikom Hrvatskom, tridesetak km od Jadranskog mora. Sastoji se od kvartova: Gradina, Vrgorac, Muša, Čapljina-grad i Novi grad.

 

Preko terena Općine Čapljina protiče čak četiri rijeke; Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa.

Pored grada leži Hutovo blato koje je 1995. proglašeno Parkom prirode. To je submediteranska močvara, jedno od najvećih evropskih zimovališta ptica, koje se prostire na površini od 7 441 ha.

Hutovo blato je sa svojih 6 jezera (Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka, Svitavsko) i šezdesetak vrela, oaza mira i prirode.

Naselja u Općini Čapljina

Općina Čapljina ima 27 mjesnih zajednica to su;
Bajovci, Bobanovo Selo, Bivolje Brdo, Crnići, Čapljina, Čeljevo, Doljani, Domanovići, Dračevo, Dretelj, Dubrave, Dubravica, Dugandžije, Gabela, Gabela Polje, Gnjilišta, Gorica, Grabovina, Hotanj, Jasenica, Klepci, Krteljevac, Lokve, Modrič, Naklo, Opličići, Orman, Počitelj, Prćavci, Prebilovci, Sjekose, Stanojevići, Struge, Svitava, Ševaš Njive, Škare, Šurmanci, Šuškovo Naselje, Tasovčići, Trebižat, Višići, Zvirovići.

 

Kraj oko Čapljine bio je naseljen još od neolita, za antike je tu živjelo Ilirsko pleme Ardijejci, pa postoji hipoteza (vrlo klimava) da je iz njihova imena, koje je na latinskom glasilo - ardea (što doslovno znači Čaplja) izvučeno kasnije slavensko ime naselja - Čapljina.

Za rimskih vremena, egzistirala je rimska vila - Mogorjelo, podignuta početkom 4. vijeka, na ostatcima ville rustice iz 1. vijeka - uništene u požaru za 3. vijeka. To naselje razorili su Vizigoti negdje između 401. - 403. pa su ga stanovnici napustili.

Ostala nalazišta su:

• Arheološko nalazište Desilo
• Rimska vila u Višićima

U srednjem vijeku područje Čapljine bilo je dio Humske oblasti, koju je 1326. god, bosanskoj banovini priključio Stjepan II Kotromanić. Svjedočanstva iz tih vremena su stećci na nekropolama šireg čapljinskog teritorija.

Za osmanske vlasti Čapljina je bila tek selo, a grad je bio obližnji Počitelj.

Čapljina se u grad počela transformirati za austrougarske vlasti, kad je izgrađena uskotračna željeznička pruga Mostar - Čapljina - Dubrovnik - Zelenika, i podignuta Duhanska otkupna stanica.

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Čapljini

Najveća privredna poduzeća u Čapljini bila su Tvornica duhana Čapljina (osnovana 1995.) i Tvornica keksa Lasta (osnovana 1952.), Tvornica duhana, koja vuče svoju genezu od austrugarske otkupne stanice za duhan je bankrotirala, a tvornica keksa još uvijek radi pod imenom Zvečevo-Lasta d.d., sa bitno smanjenim kapacitetom i kao vlasništvo hrvatskog Zvečeva. Pored tog tu je i građevinska firma -Neretva i hidroelektrana.

Do Čapljine danas vodi novoizgrađeni autoput A1 i željeznička pruga, iako ima sve manje redovnih linija.

• Jasmin Repeša, košarkaški trener
• Pamela Ramljak, pjevačica bivša članica muzičke skupine "Feminnem"
• Mirsad Fazlagić, bivši nogometaš i nogometni trener
• Radislava Dada Vujasinović, novinarka
• Nikica Jelavić, nogometaš
• Nikola Prce, rukometaš
• Denis Buntić, rukometaš
• Vladimir Jelčić, rukometaš klupski prvak Evrope sa RK Badel 1862 Zagreb
• Milorad Ekmečić, historičar, akademik SANU
• Dragan Bender, košarkaš
• Ante Kukrika , rukometaš
• Slobodan Praljak, pukovnik i general Hrvatskog vijeća obrane
• Miroslav Prelo, nogometaš
• Hakija Turajlić, političar i ekonomist
• Dragan Suton, rukometni trener
• Goran Suton, rukometaš
• Mehmedalija Čulić, iz Počitelja
• Davorin Prskalo, rukometaš

Portal Bosna i Hercegovina

 

Čapljina na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica
• Čapljinski Portal
• Stranica sa Slikama
• Općinski sud u Čapljini
• Radio Postaja Čapljina
• OSBIH Arhivirano 2013-11-27 na Wayback Machine-u
• Čapljinska mreža
• Hercegovina Info
• Čapljina