Rudolf Kehrer

Rudolf Kehrer (ruski: Рудольф Рихардович Керер; Tbilisi, 10.

srpnja">10. srpnja 1923.Berlin, 29. listopada 2013.) bio je ruski pijanist i glasovirski pedagog njemačkoga podrijetla. Zbog političkih mu je razloga godinama bila uskraćivana mogućnost slobodnoga kretanja i putovanja, pa je dugo bio poznat samo u državama tzv. Istočnoga bloka. Bio je osobito cijenjen zbog svojih upečatljivih interpretacija glasovirskih koncerata Johannesa Brahmsa, Petra Iljiča Čajkovskog, Sergeja Rahmanjinova i Dmitrija Šostakoviča, te glasovirskih sonata i skladba Ludwiga van Beethovena, Frédérica Chopina i Sergeja Prokofjeva.

Rudolf Kehrer
Рудольф Керер
Rudolf Kehrer
Ime u rodnom listuРудольф Рихардович Керер
Rođen/a10. srpnja 1923.
Tbilisi, SSSR Rudolf Kehrer
Umro/umrla29. listopada 2013.
Berlin
Žanr/oviozbiljna glazba
Zanimanjepijanist, glasovirski pedagog
Instrumentglasovir
Djelatno razdoblje1938. – 2007.
Producentska kućaMelodija (rus. Мелодия)
Nagrade
Nagrada »Robert Schumann« 
Zaslužni umjetnik SSSR-a
Narodni umjetnik SSSR-a
Orden Meritul Cultural
Russlanddeutschen Kulturpreis für Musik

Životopis

Rudolf Kehrer rođen je 1923. u Tbilisiju (tadašnjem Tiflisu) u obitelji švapskih doseljenika. Otac mu i djed bijahu graditelji glasovira, pa stoga ne čudi da je i Rudolf – kao glazbeno nadareni šestgodišnjak – bio takoreći predodređen da postane pijanist. Do svoje 14. godine znao je svirati gotovo sve Chopinove glasovirske etide, a kao petnaestgodišnjak je prvi puta javno nastupio kao solist izvodeći popularni Prvi koncert za glasovir i orkestar u b-molu Petra Iljiča Čajkovskog. Sve je to ukazivalo na moguću briljantnu karijeru koncertnog pijanista, ali su povijesna zbivanja – točnije, početak Drugoga svjetskoga rata i osobito njemački napad na SSSR 1941. sasvim preokrenuli i zagorčali život obitelji Kehrer i ostalim njemačkim doseljenicima. Kehrerovi su iz Gruzije deportirani u Kazahstan, gdje je i Rudolf bio prisiljen naporno raditi na jednoj plantaži pamuka. Sljedećih 13 godina nije uopće mogao ni svirati, ni slušati glazbu: na drvenoj si je dasci nacrtao glasovirske tipke, pa je tako „u gluho“ vježbao i održavao sviračku tehniku. Budući da su takve okolnosti naprasno prekinule njegovo bavljenje glazbom, Kehrer je završio izvanredni studij matematike i fizike, da bi te predmete mogao predavati nižim razredima jedne škole i tako prehranjivati vlastitu obitelj. Tek su se poslije Staljinove smrti životne prilike i politički položaj ruskih Nijemaca polako počeli poboljšavati: iako je Kehrer u to vrijeme već bio tridesetjednogodišnjak, ipak je još uvijek želio biti koncertni pijanist. Zato je 1954. nastavio studij glasovira na Konzervatoriju u Taškentu, gdje je tri godine poslije s velikim uspjehom diplomirao te istodobno bio pozvan preuzeti vlastitu klasu studenata. U Taškentu bi zasigurno zauvijek i ostao da mu 1961. nisu – uz posebnu dozvolu zbog prekoračene dobne granice – omogućili nastup na 2. Sovjetskom državnom natjecanju glazbenika u Moskvi. Postignuti uspjeh bio je veći od očekivanoga: na tom je natjecanju Kehrer svojim izvedbama nadmoćno pobijedio svoje konkurente osvojivši najveći mogući broj bodova. U odluci o proglašenju pobjednika, članovi žirija su o Kehreru zapisali: »On je istinski fenomen u glazbenom životu Sovjetskoga saveza, veliki talent zrele osobnosti opremljen najkvalitetnijim pijanističkim umijećem...« Taj mu je uspjeh omogućio da prihvati ponuđeno mjesto profesora na Moskovskom konzervatoriju, ali i da istodobno postane stalnim solistom Moskovske filharmonije. Potkraj 1980-ih Kehreru je napokon ukinuta zabrana putovanja u inozemstvo pa je, poslije 29 godina uspješne pedagoške djelatnosti u Moskvi, 1990. prihvatio poziv i mjesto gostujućeg profesora glasovira na Visokoj školi za glazbu i scensku umjetnost (njem. Hochschule für Musik und darstellende Kunst) u Beču, gdje je podučavao do 1998.

Tijekom bogate koncertne i dugogodišnje pedagoške karijere Rudolf Kehrer je održao više od 2000 solističkih koncerata u Sovjetskom savezu, državama tzv. Istočnoga bloka i Japanu. Također je često sudjelovao u radu žirija mnogih uglednih međunarodnih pijanističkih natjecanja i redovito održavao majstorske tečajeve za mlade pijaniste. Dva takva tečaja održao je i u Zadru: 1989. i 1990. godine.


Nagrade i priznanja

Rudolf Kehrer je za svoja umjetnička postignuća primio mnogobrojne ugledne nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističu:

  • 1977. – Zwickau: nagrada »Robert Schumann« (njem. Robert-Schumann-Preis)
  • 1978. – Zaslužni umjetnik SSSR-a (rus. Заслуженный деятель искусств РСФСР)
  • 1983. – Narodni umjetnik SSSR-a (rus. Народный артист РСФСР)
  • rumunjski orden Meritul Cultural za osobite zasluge u kulturi
  • orden za osobite zasluge u kulturi Republike Poljske
  • 2004. – nagrada za umjetnička postignuća u glazbi (njem. Russlanddeutschen Kulturpreis für Musik) njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg

Izvori

Tags:

Rudolf Kehrer ŽivotopisRudolf Kehrer Nagrade i priznanjaRudolf Kehrer IzvoriRudolf Kehrer Vanjske povezniceRudolf Kehrer10. srpnja1923.2013.29. listopadaBeethovenBerlinBrahmsChopinDmitrij ŠostakovičDržavaGlasovirIstočni blokNijemciPedagogPijanistRuskiSSSRSergej ProkofjevSergej RahmanjinovSkladbaSonataTbilisiČajkovski

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

Karlo III., kralj Ujedinjenog KraljevstvaEvolucija čovjekaRomárioMonakoČovjekGalileo GalileiBell OH-58 Kiowa WarriorŽepčeCrvena jabukaMirna MihelčićSeverina VučkovićGrb Republike HrvatskeSlavonski BrodHrvatska kopnena vojskaEritrocitiDomovinski ratLionel MessiMarija Selak RaspudićĆirilicaApostolMiroslav KrležaMadagaskarSaab JAS 39 GripenZdravko ČolićAustrijaIva ŠtrljićPrljavo kazališteVitez (BiH)SmokvaPolitikaTomislav TomaševićKUgljikov(IV) oksidPokret nesvrstanihEurofighter TyphoonGoogle prevoditeljNuklearno oružjeLepa LukićMehmed II.SumamedJanjevciIvica RačanNikola GrmojaInstagramJarčeva obratnicaMadonnaSocijaldemokratska partija HrvatskeHrvoje VejićKošarkaMuhamedBurekForumKostarikaBijela rodaMil Mi-17PrigorjeStilska sredstvaBihaćOsijekLipanjMeksikoSlavonijaUrsula von der LeyenSlezenaIranAerodrom ŽeljavaMCVJadrolinijaYouTubeOzana KotorskaFranjo TuđmanFrano RidjanRuandaNaša mala klinikaČapljinaSrbijaPanseksualnostUDBA🡆 More