Ivan Evanđelist Šarić

Ovo je glavno značenje pojma Ivan Evanđelist Šarić. Za šahist pogledajte Ivan Šarić (šahist).

rujna">27. rujna 1871. – Madrid, 16. srpnja 1960.), vrhbosanski nadbiskup, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik. Poznat je po prijevodu Biblije na hrvatski jezik.

Monsinjor Ivan "Evanđelist" Šarić
Vrhbosanski nadbiskup
Rođen	27. rujna 1871. Dolac
Umro	16. srpnja 1960. Madrid
Zaređen za svećenika	22. srpnja 1894.
Zaređen za biskupa	2. svibnja 1922.
Portal Kršćanstvo
Portal o životopisima

U dijelu suvremene hrvatske historiografije i javnosti predbacuje mu se podrška vlastima NDH.

Rođen 1871. godine u mjestu koje je Katoličkoj Crkvi dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom Travničkom sjemeništu koje su vodili isusovci. Nakon svršetka Sarajevske bogoslovije 22. srpnja 1894. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije te kao mladi svećenik u svojoj 25. godini zbog nedostatka dijecezanskih svećenika u Nadbiskupiji postao je kanonikom Vrhbosanskog kaptola. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u 27. godini promoviran je za doktora teologije. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu Sarajevu.

Za pomoćnog biskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije i naslovnim biskupom cezaropolskim imenovan je 27. lipnja 1908. godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbijanski dvor Karađorđevića osporavao mu je dopuštenje za preuzimanje upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnoga vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata diplomacije Sv. Stolice, 2. svibnja 1922. godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti Bibliju na hrvatski jezik, što je uspješno i izveo u ratnim godinama. Godine 1922. godine pokrenuo je i neko vrijeme uređivao tjednik Nedjelja, koja je kasnije promijenila ime u Križ, i konačno u Katolički tjednik. Istovremeno izdaje Vrhbosanske suvremene knjižice.

Tijekom rata podržavao je ustaški pokret Ante Pavelića i surađivao s njime, a napisao je i nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija Kad sunce sja, koja je izašla u njegovim novinama na Božić 1941. Zajedno s reis-ul-ulemom Fehimom Spahom, podržao je stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, te su pozvali sve svećenstvo, kao i sve vjernike na djelatno uključivanje i pružanje pomoći pri uspostavi države. Sa Spahom je 30. travnja 1941. prisustvovao prisezi vojske NDH u Sarajevu. Svoju podršku nastavio je do kraja rata.

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i uz pomoć Crkve pobjegao u Francovu Španjolsku. Umire u Madridu 16. srpnja 1960., a njegovo se tijelo danas nalazi u sarajevskoj Crkvi svetoga Josipa, što je bila njegova vlastita želja.

Izuzev značajnog djela prevođenja Biblije na hrvatski jezik, Ivan Evanđelist Šarić je i inače bio plodan pisac, ostavivši značajni književni opus koji je nakon njegove smrti ostao temom stručne i znanstvene obrade i istraživanja. Neke je svoje pjesme posvetio i Anti Paveliću.

Njegovu mladenačku liriku opisuje se sladunjavom, neumjetničkom, bez patosa i veće estetske vrijednosti. No, prijevod Svetog pisma Staroga i Novog zavjeta iz zrelih godina ocjenjuje se možda i najljepšim od svih štokavskih prijevoda, s pohvalom za niz poučnih komentara.

• Valjan, Velimir. 2010. Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. Guča Gora, Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8
• Grupa autora. 1977. Sarajevo u revoluciji 2. Istorijski arhiv Sarajevo. Sarajevo.