Građansko-Liberalni Savez: Liberalna politička stranka u Hrvatskoj

Stranku je osnovalo četvero bivših članova Hrvatske narodne stranke, uz vodstvo Anke Mrak Taritaš, zbog nezadovoljstva HNS-ovim ulaskom u koaliciju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Građansko-liberalni savez
Predsjednik	Anka Mrak Taritaš
Potpredsjednik	Goran Beus Richembergh Diana Topčić Rosenberg
Osnovana	9. srpnja 2017.
Izdvojena iz	Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Sjedište	Zagreb
Država djelovanja	Hrvatska
Ideologija	liberalizam socijalni liberalizam proeuropejstvo
Politički položaj	lijevi centar
Nacionalna skupina	Rijeke pravde
Skupina u Europskom parlamentu	Savez liberala i demokrata za Europu
Hrvatski sabor	1 / 151
Europski parlament	0 / 12
Službene boje	svjetloplava
Službena stranica

Osnivačka konvencija održana je 9. srpnja 2017. godine u dvorani "WOW" u Novoj Vesi. Službeno je registrirana u Ministarstvu uprave 26. srpnja 2017. godine.

Glas je automatski postao parlamentarna stranka s četiri saborska zastupnika, čime je postao i peta najveća stranka u Saboru prema broju zastupnika. Nakon što je Jozo Radoš napustio HNS, pridružio se Glasu čime su dobili i zastupnika u Europskom parlamentu. Radoš je član europske parlamentarne skupine Saveza liberala i demokrata za Europu.

Članica Građansko-liberalnog saveza je i Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade.

Dana 1. prosinca 2017. godine, stranka je primljena u europsku političku stranku Savez liberala i demokrata za Europu.

Mrak-Taritaš opisala je stranku kao "modernu, progresivnu, trans-ideološku stranku lijevog centra, prihvatljivu liberalnim, socijalno-liberalnim i socijaldemokratskim osobama." Stranka će stavljati naglasak na individualna prava i slobode, stabilne institucije i raznolikost kao prednosti.

Prema navodima njenih članova, stranka podržava:

• pravo žena na pobačaj,
• prava LGBT osoba i zaštitu građanskih prava,
• pravo glasanja na lokalnim izborima sa 16 godina,
• antifašizam kao temelj moderne Hrvatske,
• odvajanje crkve i države, jačanje sekularizacije i reviziju četiri konkordata (poznatih i kao "Vatikanski ugovori"),
• kurikularnu reformu,
• decentralizaciju,
• reformu javne uprave,
• stabilno sudstvo i
• uklanjanje parafiskalnih poreza.