Bubrežni Kamenac

Urinarni kamenci se klasificiraju po lokaciji: u bubregu (nefrolitijaza), mokraćovodu (ureterolitijaza) ili mokraćnom mjehuru (cistolitijaza); ili po svojem kemijskom sastavu: kalcij, struvit, urična kiselina ili drugi sastojci). Oko 80% svih ljudi oboljelih od bubrežnog kamenca su muškarci. Većina muškaraca počinju dobivati prve simptome između 20 i 30 godina, dok ih žene dobivaju tek kasnije.

Bubrežni kamenci uglavnom napuštaju tijelo kroz mokraćovod, a mnogi od njih se formiraju i odlaze bez da izazovu ikakve komplikacije. No ako kamenci izrastu do veličine od najmanje 3 mm, mogu uzrokovati zastoj u mokraćovodu, koji pak može dovesti do posternalne azotemije i hidronefroze, te grča u mokraćnom kanalu. Do pak dovodi do bolova u trupu (područje između rebra i kuka) koje pacijenti opisuju nepodnošljivima. Kamenci se dovode u vezu s mučninom, povraćanjem, groznicom, krvi u urinu, gnojom u urinu i bolnim mokrenjem. Bolovi dolaze u valovima koji traju između 20 i 60 minuta, počinju u boku ili donjem dijelu leđa te se spuštaju prema donjem dijelu tijela. Analiza urina, pregledi, pretraga ultrazvukom i krvi testovi pomažu u dijagnozi.

Kada kamenci ne uzrokuju nikakvih simptoma, promatranje i čekanje su valajane opcije. Za kamence koji uzrokuju snažne simptome, kontrola boli je uglavnom prva mjera, a koriste se nesteroidni protuupalni lijekovi ili opioidi. Ozbiljniji slučajevi katkad zahtijevaju kiruršku intervenciju. Primjerice, neki kamenci se mogu razbiti u manje komade uz pomoć valova šoka litotripsije. Neki slučajevi zahtijevaju invazivne oblike operacije. Primjeri su citoskopske procedure kao što je laserska litotripsija ili perkutane tehnike kao što je perkutana nefrolitotomija.

Kamenci koji remete mokraćni kanal katkad uzrokuju iscrpljujuću, isprekidanu bol koja počinje u boku te se širi prema genitalijama i bedrima. Ova bol se od pacijenata katkad opisuje kao "najveća moguća bol koju su doživjeli". Ovu bol često prati hitnost uriniranja, nemir, hematurija, znojenje, mučnina i povraćanje. Traje u valovima između 20 i 60 minuta a uzrokuje ju stezanje mokraćnog kanala koji pokušava izbaciti kamen.

 

Prehrambene navike koje povećevaju opasnost od formiranja kamenca uključuju nisku konzumaciju vode i visoku konzumaciju proteina životinjskog podrijetla, natrij, rafinirani šećeri, fruktoza i kukuruzni sirup s visokom razinom fruktoze, oksalati, sok od grožđa, sok od jabuke i pića od cole.

Prehrambene navike

Prehrambene navike imaju velik utjecaj na razvoj bubrežnog kamenca. Preventivne strategije uključuju spojeve dijetnih promjena s ciljem smanjenja lučenja kalkulogenih sastojaka u bubrezima. Trenutne preporuke za minimaliziranje stvaranja bubrežnog kamenca uključuju:

• povećanje uzimanje hrane koja je bogata citratima (i njihovih sokova, kao što je limunada i sok od naranče), s ciljem povećanja mokrenja više od dvije litre dnevno
• pokušaj održavanja konzumiranja količine kalcija u rasponu od 1000 do 1200 mg dnevno
• ograničavanje konzumiranja natrija manje od 2300 mg dnevno
• ograničavanje konzumiranja vitamina C manje od 1000 mg dnevno
• ograničavanje uzimanja životinjskog proteina na ne više od dva obroka dnevno, s manje od 170–230 g dnevno. Dokazana je povezanost između istog i povećanjem bubrežnog kamenca u muškaraca.
• ograničavanje konzumiranja hrana s velikom količinom oksalata (špinat, jagode, orašasto voće, rabarbera, tamna čokolada, kakao, zakuhan i izmiješan čaj)