Aorist (grč.
Glagolska vremena |
---|
Jednostavni glagolski oblici: |
Infinitiv |
Prezent |
Aorist |
Imperfekt |
Imperativ |
Glagolski pridjev |
Glagolski prilog |
Složeni glagolski oblici: |
Perfekt |
Pluskvamperfekt |
Kondicional |
Futur prvi |
Futur drugi |
Pasivni glagolski oblici |
Aorist ili prošlo svršeno vrijeme glagola u standardnom hrvatskom jeziku tvori se od svršenih glagola, uglavnom od infinitivne osnove i nastavaka:
Aorist pomoćnih glagola biti i htjeti:
|
|
Nastavak -h imaju glagoli kojima infinitivna osnova završava na samoglasnik.
Primjer za glagol učiniti:
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | učinih | učinismo |
2. | učini | učiniste |
3. | učini | učiniše |
U 2. i 3. licu jednine provodi se palatalizacija ako osnova završava na k, g ili h:
Nastavak -oh imaju glagoli kojima osnova završava na suglasnik.
Primjer za glagol reći:
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | rekoh | rekosmo |
2. | reče | rekoste |
3. | reče | rekoše |
Aorist je prošlo svršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje radnje koja se svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje:
Sličnost tvorbenih nastavaka i neshvaćanje uloge glagolskog vida često dovodi do nepravilne uporabe aorista umjesto imperfekta:
Aorist se zbog svoga arhaična prizvuka sve rjeđe rabi u svakodnevnom govoru i zamjenjuje ga perfekt:
Zanimljiva je suvremena pojava sve češća uporaba aorista u SMS-porukama jer je kraći glagolski oblik od perfekta (vidi: vanjske poveznice)
U hrvatskom standardnom jeziku aorist glagola biti služi za tvorbu kondicionala. U narječjima hrvatskog narodnog jezika za tvorbu kondicionala ne služi aorist nego konjunktiv glagola biti (vidi: hrvatski konjunktiv, aorist i kondicional).
U bugarskom i lužičkom jeziku[razjasniti] koristi se kao glavno prošlo vrijeme i razlikuje se bitno u značenju od perfekta. U bugarskom jeziku perfekt služi za izražavanje radnje koja se dogodila prije trenutka govorenja, ali njezino izvršenje se ne povezuje s nekim određenim prošlim trenutkom, dok se aorist koristi za izražavanje prošle svršene radnje koja se dogodila u određenom trenutku.
Ta je razlika postojala u praslavenskom, ali u većini njegovih potomaka aorist je ili nestao ili se njegovo značenje promijenilo i približilo značenju perfekta.
Aorist u slavenskim jezicima izvorno znači ono što u engleskom jeziku znači past simple, a perfekt u slavenskim jezicima izvorno znači ono što u engleskom jeziku znači present perfect.
Aorist postoji u starogrčkom i sanskrtu što je sve naslijeđeno iz indoeuropskog prajezika.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Aorist, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.