Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) jest najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.
Sastoji se iz 83 narodna zastupnika i sjedište se nalazi u Banjoj Luci.
Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (1991–1992) Narodna skupština Republike Srpske | |
---|---|
XI saziv | |
Vrsta | |
Vrsta | Jednodomni sistem |
Ograničenje mandata | 2 godine (1996–2002) 4 godine (od 2002) |
Historija | |
Osnovano | 24. oktobar 1991. |
Prethodnik | Skupština Republike BiH |
Početak saziva | 24. oktobar 1991. |
Vodstvo | |
Predsjednik skupštine | Nenad Stevandić, (US) (od 15. novembra 2022) |
Struktura | |
Broj zastupnika | 83 |
Političke grupe | Vlada (48): Podrška (9): Opozicija (26): |
Izbori | |
Posljednji opći izbori | 2. oktobar 2022. |
Sljedeći opći izbori | 2026. |
Mjesto zasjedanja | |
Dom Narodne Skupštine Ulica Vuka Karadžića 2, Banja Luka, Bosna i Hercegovina | |
Veb-sajt | |
www | |
Fusnote | |
Skupština je osnovana 24. oktobra 1991. kao Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Na prvoj sjednici održanoj u Sarajevu, raspisan je plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji. Referendum na kome su se Srbi izjasnili o ostanku u Jugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991.
Smatralo se da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i konstituiranje Republike Srpske bila potrebna za očuvanjem identiteta i državnosti Srba u Bosni i Hercegovini. Uporedo s političkom borbom koju su izabrani predstavnici srpskog naroda vodili u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine za očuvanje statusa - općine s većinskim srpskim stanovništvom samoorganiziraju se i ujedinjuju u "Zajednicu općina", a potom se formiraju pet srpskih autonomnih oblasti:
Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske donosi Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. u Sarajevu, osiguravajući je kao konstituantu (ustavotvornu skupštinu), Ustavom koji je donesen 28. februara 1992, pravnu moć i pravnu sigurnost, legalitet i legitimitet tadašnje Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kasnije je na osnovu rezultata Novembarskog referenduma Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglašena za federalnu jedinicu u sastavu Savezne Republike Jugoslavije.
Bošnjačkim/Muslimanskim i hrvatskim strankama bio je cilj nezavisnost i stvaranje federalne države Bosne i Hercegovine ali Srbi su smatrali da će se time odvojiti srpski narod, te da bi Srbi iz Bosne i Hercegovine time dobili status nacionalne manjine. Takav odnos i stanje uticali su na to da su srpski poslanici konstituirali srpski blok poslanika od ukupno 83 poslanika, pretežno iz Srpske demokratske stranke, zatim iz Srpskog pokreta obnove, Socijaldemokratske partije i Saveza reformskih snaga Jugoslavije. Bio je to prvi korak ka početku stvaranja današnje Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini iz sigurnosnih razloga Narodna skupština se premješta na teritoriju današnjeg Istočnog Sarajeva, funkcionira i zasjeda na Palama. Jedna od najdužih sjednica u historiji Skupštine održana je 5. maja 1993. na Jahorini, kada su poslanici 17 sati raspravljali Vance-Owenovom planu. Od 1998. administrativno sjedište Narodne skupštine Republike Srpske prelazi u Banju Luku, gdje se nalazi i danas.
Po završetku rata, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995) Narodna skupština preuzima primarnu odgovornost provođenja normativne entitetske reizgradnje i obnove, te kao zakonodavni organ predvodi i neposredno sprovodi zakonske reforme kroz koje Republika Srpska prolazi u poslijeratnim godinama.
Sastav Narodne skupštine, po modernim parlamentarnim principima, čine 83 narodna poslanika koje narod u Republici Srpskoj bira na neposrednim općim izborima. Narodni poslanici u Narodnoj skupštini birali su se do 2002. na mandat u trajanju od dvije godine, a od 2002. u skladu s novom zakonskom regulativom, narodni poslanici se biraju na mandat u trajanju od četiri godine.
Narodna skupština Republike Srpske do sada je funkcionisala u 11 saziva:
Izbori | Saziv | Period |
---|---|---|
Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. | I saziv | 24. oktobar 1991 - 14. oktobar 1996. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. | II saziv | 19. oktobar 1996 - 27. decembar 1997. |
Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997. | III saziv | 27. decembar 1997 - 19. oktobar 1998. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. | IV saziv | 19. oktobar 1998 - 16. decembar 2000. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000. | V saziv | 16. decembar 2000 - 28. novembar 2002. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. | VI saziv | 28. novembar 2002 - 9. novembar 2006. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. | VII saziv | 9. novembar 2006 - 15. novembar 2010. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. | VIII saziv | 15. novembar 2010 - 24. novembar 2014. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. | IX saziv | 24. novembar 2014 - 19. novembar 2018. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | X saziv | 19. novembar 2018 - 15. novembar 2022. |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | XI saziv | od 15. novembra 2022. |
Od nastanka Narodne skupštine Republike Srpske do danas bilo je 8 predsjednika u 11 saziva:
# | Portret | Ime i prezime | Mandat | Saziv | Stranka | |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Momčilo Krajišnik (1945–2020) | 25. oktobar 1991. | maj 1996. | I saziv | SDS | |
2. | Dragan Kalinić (1948–) | maj 1996. | 19. oktobar 1998. | I saziv II saziv III saziv | ||
3. | Petar Đokić (1961–) | 19. oktobar 1998. | 16. decembar 2000. | IV saziv | SP | |
4. | Dragan Kalinić (1948–) | 16. decembar 2000. | 20. juli 2004. | V saziv VI saziv | SDS | |
5. | Dušan Stojičić (1963–) | 20. juli 2004. | 28. februar 2006. | VI saziv | ||
6. | Igor Radojičić (1966–) | 28. februar 2006. | 24. novembar 2014. | VI saziv VII saziv VIII saziv | SNSD | |
7. | Nedeljko Čubrilović (1953–) | 24. novembar 2014. | 15. novembra 2022. | IX saziv X saziv | DNS (do 2018) | |
DEMOS (od 2018) | ||||||
8. | Nenad Stevandić (1966–) | 15. novembra 2022. | trenutno | XI saziv | US |
Sjedište Narodne skupštine nalazi se u Banjaluci u Ulici Vuka Karadžića 2 (u nekadašnjoj zgradi Doma Jugoslavenske narodne armije i Doma Vojske Republike Srpske). Ispred zgrade Skupštine se nalazi Trg žrtava Jasenovca na kome se nalazi spomenik Topola užasa.
Wikizvor ima izvorni tekst za: Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini |
Wikizvor ima izvorni tekst za: Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Narodna skupština Republike Srpske, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.