Opći Izbori U Sr Bosni I Hercegovini 1990.: Prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini

novembra 1990. godine, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra. Ovo su bili prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini. Osim izbora za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, održani su i izbori za Skupštinu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.

Prosječan odaziv birača je bio 77,83% od 3.033.921 ukupnog broja registriranih glasača (74,4% u izborima za članove Predsjedništva i 81,6% u izborima za Vijeće općina i 77,5 za Vijeće građana).

Ove izbore pobijedile su tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ove tri stranke su nakon izbora postigle dogovor i raspodijelili vlast. Predsjednik republike je postao Musliman Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Srbin Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Hrvat Jure Pelivan (HDZ BiH). Ova antikomunistička koalicija je zadržala vlast do početka Rata u Bosni i Hercegovini 1992.

Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.

Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine morao je odražavati zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini prema popisu iz 1981. godine, uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva.

Predsjedništvo

Na izborima za članove Predsjedništva, birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa četvrte liste. Liste su bile zasnovane po nacionalnom ključu, te je svaki konstitutivni narod (Muslimani, Hrvati i Srbi) u SR Bosni i Hercegovini imao svoje prestavnike, a četvrta lista tzv. Ostali (Jugoslaveni itd.) je bila sa kandidatima, koji nisu pripadali tim trima narodima. Glasati se moglo za kandidata sa svake od četiri liste. Tako da je svaki birač praktički imao četiri glasa. Članovi Predsjedništva postali su Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Biljana Plavšić, Stjepan Kljujić i Franjo Boras. Internom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.

Skupština

Na Općim izborima birani su članovi Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u dva doma: Za Vijeće građana birano je 130 predstavnika, a za Vijeće općina 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu u republici.

Vijeće građana

U Vijeću građana izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 34 iz SDS, 21 iz HDZ BIH, 15 iz SK BIH, 12 iz SRSJ, 2 iz LDS BIH i MBO, te jedan iz DSS BIH. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%. Za predsjednika Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izabran je Momčilo Krajišnik, a za predsjednika Vlade Jure Pelivan. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%.

Vijeće općina

U Vijeću općina izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 38 iz SDS, 23 iz HDZ BIH, 3 iz SK BIH te po jedan iz SPO i SRSJ. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće građana bio je 77,5%. Za predsjednika Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izabran je Momčilo Krajišnik, a za predsjednika Vlade Jure Pelivan. Odaziv birača za izbore članova Skupštine u Vijeće općina bio je 81,6 %%.