Barbarina Grančica

decembra, na liturgijski spomendan sv. Barbare u Rimokatoličkoj i Grčkoj pravoslavnoj crkvi i stavljaju u vazu u domu. Ovisno o kraju i običajima, koriste se grane trešnje, jabuke, breze, lješnjak, divljeg kestena, šljive, vrbe, bazge, gloga ili forzicije. Grančice bi trebale bi cvjetati do Badnjaka i krasiti dom za Božić. Običaj je čest u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Običaj seže do predaje o svetoj Barbari, prema kojoj se njezina haljina zakačila za granu na putu u zatvor. Slomljenu granu stavila je u posudu s vodom, a ona je procvjetala upravo na dan kada je podnijela mučeništvo. Prema narodnom vjerovanju, cvjetanje Barbarinih grana donijet će sreću u narednoj godini. U nekim je slučajevima uobičajeno da mlade djevojke svakoj grani dodijele ime jednog obožavatelja. Kaže se da grana koja prva procvjeta ukazuje na budućeg mladoženju. Barbarine grane također su bile temelj drugih proročišta, kao što su proročanstva o žetvi, gdje je broj cvjetova pokazivao veličinu žetve, ili su također korištene za predviđanje brojeva lutrije. Ovaj običaj ima analogije u mnogim kulturama ("štap života") i stoga je jedan od mnogih običaja proročišta. Drvo Barbare pisano je zabilježeno od 13. vijeka. Jedna težačka izreka kaže: "Na sv. Barbaru pupoljci, a za Božić cvjetaju".

Poseban oblik Barbarine grane je običaj postavljanja Barbarinog drvca, u narodu poznat i kao Božićni maj (njemački: Weihnachtsmaien). Za Barbarino drvce koriste se cijele grane ili grublje grančice voćaka, ponekad i kestena, breze i jabuke, koje su bile bogato okićene pozlaćenim orasima i jabukama, a kasnije i staklenim ukrasima za božićno drvce. Naziv Barbarino drvo potječe od običaja rezanja tih grana nekoliko dana prije spomendana sv. Barbaru - neki izvori spominju svetog Andriju: odrežite i stavite u toplu sobu na dan svete Barbare da grane procvjetaju na Božić. Takvo Barbara drvo moglo bi prekriti cijeli zid sobe ili cijeli kutak dnevne sobe. U 18. vijeku markgrof od Bayreutha zabranio je podizanje stabala Barbare zbog neobuzdane pljačke voćaka.

• Manfred Becker-Huberti: Lexikon der Bräuche und Feste 3000 Stichwörter mit Infos, Tipps und Hintergründen. Herder, Freiburg im Breisgau 2000, ISBN 3-451-27317-9.