Badridžani

Ime jela dolazi od gruzijske riječi za patlidžan.

Kulturološko porijeklo badridžanija ima osnovu u postu propisanom kanonima Gruzijske pravoslavne crkve, koji predviđaju nekoliko postnih perioda u kojima se u zavisnosti od stupnja posta, iz ishrane izostavljaju životinjski proizvodi, kao i meso. Tom tradicijom je gruzijska kuhinja razvila mnoga vegetarijanska i veganska jela, koja vuku korijene iz stare tradiciji Crkve.

Badridžani je uglavnom vegetarijansko jelo i može se pripravljati kao:

• Badridžani sa bijelim i crvenim lukom: Kod ove varijante se patlidžan prži na obje strane u ulju i onda začini sa malim komadima luka, bijelog luka i sirćetom.
• Badridžani sa orasima: Za ovu varijantu pripremanja, patlidžan se toliko dugo prži dok ne izgubi mnogo tečnosti. Pržen se puni sa pastom od bijelog luka i oraha, koja je pripravljena od fino mljevenih oraha, začini se jednom vrstom gruzijskog safrana i mješavinom gruzijskog začina Uzchuts suneli, a poslužuje se kao predjelo sa zrnima nara i začinima.

Obično se uz badridžani pije vino, najčešće suho bijelo vino, kao gruzijski cinandali, a kao i kod većine jela u Gruziji, poslužuje se i kruh. U vrijeme posta se jede sa lobiom, tradicionalnim gruzijskim jelom od graha. Često se poslužuje i kao prilog ribi sa roštilja.

• Beradze, Merab (2008). Georgian Dishes. ISBN 978-99940-66-94-0.