Alija Kučukalić

april 1937. – Sarajevo 22. juni 1992.) pripada generaciji istaknutih bosanskohercegovačkih kipara.

Riječ je o kiparu koji je obilježio kraj šeste i početak sedme decenije XX. st. kada je riječ o modernom bosanskohercegovačkom kiparstvu Bio je i istaknuti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Svojom ličnošću, umjetničkim stvaralaštvom, kao i pedagoškim radom, bitno uticao na razvoj bosanskohercegovačke kulturno-umjetničke sredine.

Stradao je tokom ratnih dejstava u Sarajevu 22. juna 1992. godine.

Biografija

Pripadao je generaciji učenika koji su školske 1959/60. godine diplomirali u Školi za primijenjenu umjetnost u Sarajevu, poslije čega upisuje studij kiparstva na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani gdje završava dodiplomski studij 1965, a potom i postidiplomski 1986. Nakon povratka u Sarajevo, zajedno sa drugim istaknutim kulturnim radnicima i umetnicima koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, poput: Muhameda Karamehmedovića (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), Nade Pivac (akademski slikar), Mersada Berbera (akademski slikar), Bore Aleksića (akademski slikar), Zdenka Grgića (akademski kipar) učestvuje u osnivanju Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu 1972. gdje, odmah po osnivanju, biva biran u zvanje docenta, a kasnije i profesora. Na Akademiji likovnih umjetnosti Kučukalić je predavao sve do smrti 1992. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu obavljao je i funkcije prodekana, šefa Odsjeka za kiparstvo, šefa Kolegija za postdiplomski studij i predsjednika Umjetničkog savjeta ULUBiH-a. Svoja umjetnička djela Kučukalić je predstavljao od 1967. do 1992. na izložbama u umjetničkih galerijama i muzejima u BiH i inostranstvu. Mnoga od njegovih dijela, crteža i skulptura, dio su fundusa brojnih bosanskohercegovačkih i inostranih umjetničkih kolekcija, ali su rijetko dio stanih postavki, pa ih se rijetko može vidjeti.

Među najpoznatijim Kučukalićevim skulpturama su:

• “Skulptura na stolici”, nalazi se ispred Kulturno-sportskog centra “Skenderija” u Sarajevo (1973.)
• Spomenik “Desant na Drvar” u Drvaru (1973.)
• Skulpturalno-arhitektonsko rješenje spomenika “Spomen žrtvama fašističkog terora u Tasovčićima” kod Čapljine (1974.)
• Spomen-obilježje “Ženi borcu”, sastavni dio graditeljske cjeline nacionalnog spomenika Spomen-park Vraca u Sarajevu  (1982.)
• “Leptir na nišanu” u Kragujevac, Srbija.

Većina kritičara se slaže da je bio kipar koji nije bio do krajnjih granica moderan, ali je ostao zapamćen kao klasik moderne skulpture.

Nagrade

Za svoj skulptorski rad Kučukalić je dobio više od dvadeset jugoslovenskih i međunarodnih nagrada, te više društvenih priznanja za doprinos razvoju kiparstva u Bosni i Hercegovini i bivšoj državi. Alija Kučukalić 1971. g dobio je i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.

Od 1997. na Akademiji likovnih umjetnosri u Sarajevu, u sjećanje na ovog istaknutog umjetnika i profesora, dodjeljuje  se godišnja nagradu “Alija Kučukalić” studentu čiji se rad ocijeni kao najbolji u konkurenciji selektovanih studentskih radova sa svih odsjeka.