Haʻapai Fonuafoʻou

Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene puna ʻa e afi, ko Fonuafoʻou ko e konga fonua moʻoni.

ʻOku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Haʻapai mo Tongatapu, tuʻu ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga.

Haʻapai Fonuafoʻou
Fonuafoʻou (motu (taimi ʻe niʻihi))

Kae ʻosi ʻa e laku, ʻoku kai ʻa e fonua ʻe he tahi, pea ʻoku vave ʻene puli ʻi lalo fukahi moana. Ko e laku fakamuimui naʻe ʻi 1936; he taimí ni ko e fonua, hono lototo ko e mita ʻe 17 (hifo mei he mita ʻe 150 ʻi 1933). Naʻá ne pulia ʻi lalo fukahi moana ʻi 1949.

ʻOku ʻiloa foki ko Falcon island, koeʻuhi ko e kau papālangi naʻe sio ki ai ʻuluaki ko e kauvaka ʻo e HMS Falcon ʻi 1865. Mei he taimi ē ki he taimí ni naʻe ʻasi mo pulia tuʻonima ʻa e motu. Naʻe laku ʻi 1885, 1927, 1933.

Ngaahi mape fakahisitōlia

Haʻapai Fonuafoʻou  Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.

Tags:

Category:HaʻapaiCategory:Tongatapu & takatakaiTuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga

🔥 Trending searches on Wiki faka Tonga:

PilitāniaLakisemipekiKulasaoKasakisitaniPatoKalisiSīlangikāHiapoLikitenisitainiFinekataLea faka-HaʻamoaUelingatoni Ngū TupoumālohiLepupelika TominikaʻUsipekitaniKamipōtiaHouma (Tongatapu)/enKiupaLekeleka (Haʻapai)Moana PasifikiKueitiPakopako fakamaluʻAisilaniSīsū KalaisiHakauataʻĒsiaʻAfilikaFunafutiMango (Haʻapai)TaliniMasetōnia fakatokelauTuʻihouʻāMonomonoʻakulaPalu Vavaʻu Cousins (Tupou)ʻElisapesi IILoseLimuʻutaTalupite ʻangeloTevePolaniSiasi Uesiliana Tauʻatāina ʻo TongaʻAtolofi HitilāSālote Tupou IIIFoʻi makaHalaevalu MoheofoPuha meʻangāueʻŌhai siʻiʻInitonēsiaSiale tongaNoaueFangu/enPalesiBegonia semperflorensDarlene ʻAtuʻamuʻa ʻa Hakeifalehaʻakili VaeaShirley Waldemar BakerTakatakaFuleheu🡆 More