Süvär' Homaičendad

Eci satused

  • Kuvaine Süvär'
    Süvär' (karjalan da suomen kelil: Syväri; venäkelel: Свирь) om jogi, kudamb lähteb Evropan kahtendes pindan mödhe järvespäi Änižespäi (Ust'ka-žilo) da...
  • Kuvaine Kall' (külä)
    Nece kall'sel'g om Venäman eriline varatud londuzterritorii. Külä sijadase Süvär'-jogen oiktal randal, läz Äništ. Matkad Ust'kahasai om 15 kilometrad «Petroskoi...
  • Kuvaine Vepsänma
    Znamasižed järved oma Änine, Ladog i Vaugedjärv (Valgjärv), joged oma Ojat' i Süvär'. Istorižes agjas eläb koumen paginan vepsläižid. Paginoiden territorijad...
  • Kuvaine Änižen kanal
    agjoiš. Kanal om Volgan-Baltijanmeren veziten pala. Ühtenzoitab Vitegr- i Süvär'-jogid. Projektiruihe ezmäižen kerdan vl 1800. Änižen kanal om saudud koumanden...
  • Kuvaine Änine
    vezivaluid da 52 pit'kad joged (10 km pidemb) langetas järvhe, no vaiše üks' — Süvär' — jokseb lähten Änižespäi. Om reguliruindpadoseinid Süvärin üläjoksmuses...
  • Kuvaine Ladog
    +20 C°). Ühthemänho 35 joged langetas Ladogjärvhe, ühtenzoitai Äniženke Süvär' om kaikiš järedamb niišpäi. Vaiše üks' Neva-jogi lähteb järvespäi. Järv...
  • Kuvaine Leningradan agj
    kaikiš järedamb Evropas Ladoganjärv. Znamasižed joged oma Lug, Ojat', Säs', Süvär' sen Paš-ližajogenke, Olhavanjogi, Oredež, Vuoksenjogi, Neva. Joged mülüdas...
  • Kuvaine Ust'ka
    eländpunkt. Matkad Piterihesai om 356 kilometrad päivlaskmha. Ust'ka-žilo seižub Süvär'-jogen muugotil randoil i Änižjärven randištol, 39 m ü.m.t. keskmäižel korktusel...
  • Kuvaine Pöudon rajon
    rajonanke. Om Ladoganjärven randan pala päivlaskmas. Znamasižed joged oma Süvär' sen Ojat'- da Paš- huriden ližajogidenke. Joged mülüdas Nevan (Atlantižen...
  • Kuvaine Kos'kenaluižen rajon
    rajonanke. Joged mülüdas Atlantižen valdmeren basseinha. Znamasižed joged oma Süvär' da sen hura Ojat'-ližajogi. Änine lainištab rajonan pohjoižpäivnouzmaižid...
  • Kuvaine Volhovan rajon
    oma Olhav da Säs' (lanktas Ladogha), mugažo Paš (Süvärin hura ližajogi). Süvär'-jogensu om rajonan pohjoižpäivnouzmaižel röunal (Süvärensu). Kaik joged...
  • Kuvaine Pöud (lidn)
    mugažo Pöudon ümbrikon keskusen. Toižen mail'man sodan aigan vozil 1941−1944 Süvär' oli frontpirdaks läz lidnad. Pöudon ižandusen päsarakod oma mecan ümbriradmine...
  • Kuvaine Ojat' (jogi)
    Ojat' (jogi) (kategorii Süvär')
    Ojat' om jogi Leningradan da Vologdan agjoiš. Se om Süvären hura ližajogi. Jogi lähteb Čaimjärvespäi Vologdan agjan territorijas (Vepsän ülüz). Joginišk...
  • Kuvaine Paksjogi
    Paksjogi (kategorii Süvär')
    Paksjogi vai Paš, Pašjogi om Venäman jogi Leningradan agjan päivnouzmas. Paksjogi om Süvären hura ližajogi, lankteb sihe Süvärensu-žilos. Piduz om 242...
  • Kuvaine Jogi
    Jogi (erišt Homaičendad)
    Süvär'-jogen nägu Üläsüvärin GES:an šlüzan pälpäi...
  • Anna Lisicina Sündundan sija Žitnoručei Sündundan päivmär 14.02.1922 Surman sija Süvär' Surman päivmär 3.8.1942 Arvlahjad...

🔥 Trending searches on Wiki Vepsän:

5. Moisejan kirjJamalan Nenciden avtonomine ümbrikAigvöTokioMetallCitrusKuldRistitŠanhai.aeSAngarsk.bg.agAstanGazTurkan kel'ParižČiliSekatorBaskan kel'PätničMarsSirin VäčeslavFrancijankel'ne VikipediiBaiden DžoIzotopKanzHomendezbokVArmeniiKazahstanSologub FödorNepalFiniksPeruVeliko TirnovoArgonKostarikBuinskAvstraliiLatviiMerikukoiJessica JaySaksanmaTsvanan kel'Doh.fjMail'man koordiniruidud aigDžeksonvillŠoutjärv'EvropAzijan valdkundadT.A.T.u.EritreiMel'burn.nlUTCRezerford ErnestGeometriiZagrebVoin i kožmuzOlaPiterin metropolitenKijev🡆 More