Mba'e ojehekáva Kímika rehegua - Vikipetã
Ndaipóri kuatiarogue eha "Kímika" Vikipetãpe.
Kímika (araveñe'ẽgui: Quimia), ojeheróva avei kimi térã kimi kuaa, ha'e pe tembikuaaty tekohaguigua ohekáva ha ohesa'ỹijóva umi eleménto kímiko rehegua… |
mba'éichapa oiko hikuái, mba'éichapa omýi, mba'éichapa oiko hesekuéra kímika ha mba'erekokuaa. Upéicha avei, mbyjakuaa rupive ikatu ñahesa'ỹijo mba'éichapa… |
peteĩ karai arandu ha moheñoiha Ingyatérra-Irilánda pegua, oñemoaranduite kímika ha mba'erekokuaa rehe. Ha'e avei tupãkuaatyhára Hesu rapépe. Herakuãite… |
itatĩ (karaiñe'ẽme: plata) ita morotĩ hatã ha hepýva. ha'e peteĩ eleménto. Kímika mba'e jeporúpe, itatĩ hína pe eleménto 47. Ojehechauka taikuéra Ag rupive… |
oñepyrũ oñemoarandu kímikare. Ha upéi, Buenos Aires-pe, ary 1882 aja, oñemoarandu jey kímika avei. Ovidio Rebaudi ojapoakue heta kundaha ka'a he'ẽ rehe.… |
hag̃ua ñande rekoha ojehero tembikuaaty tekohaguigua, umíva apytépe oĩ kímika, tekovekuaaty, mbyjakuaa, yvyrekokuaa ha mba'erekokuaa, ko'ãva oipuru ñehesa'ỹijo… |
mba'éichapa oiko ñande arapy ha mba'éichapa mba'ekuéra omýi ára ha arapy rupive. Kímika omombe'u ñandéve umi eleménto kímiko rehegua, mba'éichapa ojoaju hikuái… |
jaipuru tendyry umi eleménto kímiko reheve ñamoambue hag̃ua ichupekuéra (kímika tendyry pegua ojehero ko'ágã). Ohechauka avei magnetismo ikatu omoambue… |
Etanol (categoría Kímika) Etanol ha'e peteĩ ñembojoaju kímiko okaireíva ha sa'y'ỹva. Kímika rembikuaápe ojehai upéicha: C2H5OH, térã C2H6O. Kóva ko ojejuhúva umi jey'urã oporomonga'úvape… |
eleménto 101 mendelévio ramo. Oipyguara ha ohesa'ỹijo avei mba'e opaichagua kímika rembikuaápe. «Dmitri Mendeléyev – Rusopedia: Todo sobre Rusia». Ojehechákuri… |
ikatu avei jaipuru mokõi ita atã oñombotáva ome'ẽvo tatapiriri, ha ambuéva. Kímika rehe ojehecha'ỹijóvo, ojehecha oĩha tata oikóramo osẽ peteĩ mba'égui tovendy… |
tekovekuaaty rehegua tekotevẽ umi ensíma. Oipurúvo umi ensíma, ko'ã ñemoambue kímika rehegua ipya'eve oikóramo hese'ỹre.p39 Techapyrã, ñande rete rekópe jaiporu… |
oipuruporãva kuarepoti oñenohẽva. Kuarepotikuaa aporeko imokõiva: kuarepotikuaa kímika rehegua ha kuarepotikuaa mba'erekokuaa rehegua. Mario, GRAU RÍOS; Eugenio… |
(mba'ekuéra ojogua mba'e apeno ha ogueraháva mbaretekue, tesapeha techapyrãme). Kímika kuántika Louis de Broglie Max Planck Erwin Schrödinger Wiki Commons… |
ohecha ha ojuhuraẽ oipytyvõite umi tembikuaaty tekohaguiguápe, tuichaitépe kímika ha mymbachu'i rembikuaápe. Ha'e omoheñói ko tembiapo ha'éva ñemopotĩ mbohakuhápe… |
1939-pe, mitãrusu Karol omba’apókuri (1940-1944) peteĩ itaraitýpe ha upéi kímika apoharóga Solvay-pe ikatuhag̃uáicha oikove ha ani hag̃ua ojereraha Alemania… |
Juky, kímikape, ha'e oimeraẽ ñembojoaju kímiko mba'ehekove'ỹva ojejapóva oñembojehe'ávo ion joajuha rupive umi katiõ (ion orekóva apakuavohýi ombojakuaáva… |
ha temimo'ã pyahu papapykuaa, mba'erekokuaa, mbyjakuaa, tekovekuaaty ha kímika rehegua) ha karai René Descartes remimo'ãgui (pe omboypýva ramo pe ysajarekokuaa… |
Ko eleménto oñemohenda aty 14 ryepýpe upe eleménto kímiko rechaukahápe. Kímika mba'e jeporúpe, itamembeatã hína pe eleménto 50. Ojehechauka taikuéra Sn… |
mba'erekokuaa, mbyjakuaa, tekovekuaaty (ha yvypóra rete rembikuaa avei) ha kímika rehegua, upéicha oñemoambue mba'éichapa yvypóra ohecha hekoha ndaha'evéimagui… |