Ugovor o jemstvu je ugovor u pisanoj formi između poverioca i jemca u kom se jemac obavezuje da će prema poveriocu ispuniti punovažnu i dospelu obavezu dužnika, ako ovaj to ne učini.
Ugovorom o jemstvu se može obavezati samo ko ima potpunu poslovnu sposobnost.
Jemstvo kao vid osiguranja ispunjenja obaveza nastaje, najčešće, na osnovu ugovora, mada postoji i zakonsko jemstvo. Ugovorom o jemstvu obavezuje se jedno lice prema poveriocu određenog dužnika da će ispuniti obavezu koju taj dužnik ima, ako to ovaj ne učini. Za izjavu o jemstvu potrebna je pismena forma. Lice koje preuzima jemstvo naziva se jemac, a lice za čiji se dug jemči naziva se glavni dužnik. Jemac, dakle, ne preuzima dug glavnog dužnika kao svoj vlastiti, već se obavezuje da će platiti tuđi dug. Jemčeva obaveza pretpostavlja dug nekog trećeg lica, tzv. glavni dug. Nije nužno da glavni dug postoji već u trenutku zaključenja ugovora o jemstvu, jer se jemstvo može dati i za buduću i uslovnu obavezu, ako je ona određena. Jemstvo dato za buduću obavezu može se i opozvati pre nego što obaveza nastane, ukoliko nije utvrđen rok njenog nastanka. Jemstvo će proizvesti dejstvo samo pod uslovom da budući dug zaista i nastane.
Za nastanak punovažnog ugovora o jemstvu dovoljno je da se saglase poverilac i jemac. U praksi, kao jemci se mogu javiti kako pravna lica (npr. banka) tako i fizička lica.
Ugovor o jemstvu je imenovan ugovor. To je jednostrano obavezan ugovor, jer se njime jemac obavezuje poveriocu da će ispuniti određenu obavezu glavnog dužnika, ukoliko to ovaj ne učini. Sudbina jemstva, kao ugovora, zavisi od pravne sudbine osnovnog ugovora, tj. ugovora između dužnika i poverioca. Jemčeva obaveza ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika, čak i kad je ugovoreno veća.
Ugovor o jemstvu mora biti sačinjen u pisanom obliku.
Svaka punovažna obligacija može biti obezbeđena jemstvom. Jemstvo se može dati i kada je obligacija pod dupuštenim modalitetima (uslovi, rokovi, nalozi), kao i za određenu buduću obavezu. Međutim kada je jemstvo dato za buduću obavezu, postoji mogućnost opoziva, ali pre nego što obaveza nastane. Ako je predviđeni rok u kome obaveza treba da nastane (raskidni rok od npr. šest meseci za nastanak obaveze), opoziv se ne može dati pre isteka tog roka. Konačno, jemstvo se može dati i kao obezbeđenje prethodnog jemstva, tj. jemac može da jemči i za obavezu nekog drugog jemca (jemčev jemac).
Ugovor o jemstvu nema za cilj zasnivanje samostalne obligacije između poverioca i jemca. Cilj ovog ugovora je obezbeđenje potraživanja koje ima poverilac prema glavnom dužniku, što znači da je kauza o jemstvu zavisna od kauze osnovne obligacije, obligacije između dužnika i poverioca.
Odgovornost jemca je ograničena po obimu na visinu obaveze glavnog dužnika, odnosno visina obaveze glavnog dužnika je maksimalna visina obaveze jemca. Čak i kada je ugovorom predviđena veća odgovornost, ona se svodi na meru dužnikove obaveze. Sve ovo znači da jemac odgovara celokupnom svojom imovinom, ali do visine vrednosti obaveze glavnog dužnika. U trenutku kada jemac namiri potraživanje poverioca koje je ovaj imao prema glavnom dužniku, jemac zauzima položaj poverioca. Predmetno potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama za njegovo ispunjenje prelazi na jemca koji je namirio potraživanje prema poveriocu.
Jemstvo se gasi uvek kada se ugasi i glavna obaveza koju on osigurava. Pri tome sasvim je svejedno na koji je način glavni dug ugašen. Jemstvo takođe može prestati sa radom nezavisno od glavnog duga i pre njega. To se događa, ako je ono samo dato za određeno vreme pa to vreme istekne. Zatim, do gašenja dolazi i kad poverilac oprosti dug jemcu, kad se sjedine jemac i poverilac ili jemac i glavni dužnik. I kada je rok zastarevanja obaveze glavnog dužnika duži od dve godine, obaveza jemca zastareva po isteku dve godine od dospelosti obaveze glavnog dužnika.
ispuni u roku određenom u pismenom pozivu (supsidijarno jemstvo). Dužnik može isticati prigovor reda.
This article uses material from the Wikipedia Српски / Srpski article Ugovor o jemstvu, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Садржај је доступан под лиценцом CC BY-SA 4.0 осим ако је другачије наведено. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Српски / Srpski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.