Stuorrâjeggijuŋŋâ

Stuorrâjeggijuŋŋâ (Vaccinium oxycoccos) lii myerji, mon šoddâmsajeh láá jeegih, tego karriih já suánjuh.

Nuuvt ko nommâ jo iätá, sehe ubâ šaddo já stuorrâjeggijuuŋâ myerjih láá stuárráábeh ko uccâjeggijuuŋâst, mutâ kuohtuuh láá siämmáá hiärskuliih. Stuorrâjeggijuuŋâ myerjih láá ereslágánijn šoddâmsoojijn eres hámásiih já stuárusiih.

Stuorrâjeggijuŋŋâ
Vaccinium oxycoccos
Stuorrâjeggijuŋŋâ
Tile LC (eellimvuáimálâš)
Tile Suomâst LC (eellimvuáimálâš)
Stuorrâjeggijuŋŋâ
Tieđâlâš luokittâllâm
Doomeen Sellâvááimusliih Eucarya
Kodde Šadoh Plantae
Tävgi Pocceešadoh Tracheophyta
Vyelitävgi Kukkee šadoh Angiospermae
Luokka Kyevtalgâlostâsiih Magnoliopsida
Lahko Ericales
Hiäimu Toŋâsšadoh Ericaceae
Vyelihiäimu Vaccinioideae
Suuhâ Juuŋah Vaccinium
Šlaajâ oxycoccos

Levânem Suomâst

Sehe stuorrâ- já uccâjeggijuuŋah láá kuohtuuh táváliih ubâ Suomâst. Stuorrâjeggijuuŋah láá kuittâg tavemuu Laapist uccáá.

Kiävttu sämmilij kulttuurist

Tovle sämmiliih láá kiävttám jeggijuuŋâid uccáá, máhđulávt toi suvroduv tiet. Myerjih láá suvrááh, mutâ toh njalgâšuveh tälviv, já pyeri äigi toi nurâmân lii-uv čohčâ já kiđđâ. Jeggijuuŋâid puáhtá vuorkkiđ nuhtán, toh siäluh pyereest toi suvroduv tiet. Jeggijuuŋâin šadda njaalgâ säppi, kiissel teikkâ káđáldâh.

Käldeeh

Tags:

Uccâjeggijuŋŋâ

🔥 Trending searches on Wiki Anarâškielâ:

Hanko1978LiechtensteinJ1904Seipäjärvi950Lucy LiuPeruListo aalmugijkoskâsâš sundenumerijn198419771937SuáđigilThomas Cech1827VieresšlaajâUđđâivemáánu 29.1715MeksikoIListo iheluuvijnSaaʹmi NueʹttMonteleone di Fermo1989LapinjärviO1985Castelgrande1952Meccikaavrâs1701Taan ivvááš sämmilâšTogoPorgemáánu 6.1450Kalibusiswe Ilizwe leZimbabwetanskakielâPorgemáánu 20.Runeberg-palhâšumeUtah2018Albania19951806Listo Nobel-palhâšume vyeittein1859193630. porgemáánuČäcikuáđhušGregoriaanlâš kalenderUáivikaavpugHedy LamarrDEennâmpálluEuroopSkammâmáánu 8.19941572KarjaaIhe182314531960IllinoisMalediivehChileLaapi eennâmkodde1908Myrskylä🡆 More