Narzeh

do 302. Veliki kralj Perzije

Narzes, najmlađi sin Šapura I, ispočetka je bio sasanidski potkralj u Armeniji, dok se na poziv više plemića nije godine 293. pobunio protiv svoga rođaka kralja Bahrama III, pobijedio ga u građanskom ratu i iste godine sam zavladao. Tu svoju pobjedu Narzes je dokumentirao na jednom natpisu kraj Paikula.

Narzes je između 296. i 298. vodio rat protiv Rima. Iako je Bahram II sklopio mir s carem Dioklecijanom, Rimljani su ipak intervenirali u Armeniji što je potaklo Narzesa da ih napadne. To mu je bila dobrodošla prilika da vojnom pobjedom učvrsti svoju vlast. 296. pobijedio je u bitki kod Kalinika na rijeci Eufrat Dioklecijanova suvladara Galerija, ali je 297. ili 298. poražen u bitki kod Satale. Galerijeve trupe su u iznenadnom napadu čak zarobile Narzesov harem. Narzes je bio prisiljen sklopiti mir.

Narzes je prema odredbama toga mirovnog ugovora morao Rimskom Carstvu odstupiti zapadnu Mezopotamiju i pet provincija na gornjoj zapadnoj obali rijeke Tigris (regiones transtigritanae). Također je morao priznati vrhovnu rimsku vlast nad Armenijom. Ta su područja Sasanidi vratili tek 363.

Narzes je čini se odbacio strogi kult zoroastrizma koji je predvodio Kartir i olabavio njegovu usku vezu s državom.

• Natpis kod Paikula na engleskom (PDF) Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u