Južnoslovenski jezici su jedna od tri grane slavenskih jezika (uz zapadnoslavenske i istočnoslavenske) koja je geografski razdvojena od govornika ostalih slavenskih jezika pojasom gdje se govori njemački, mađarski i rumunjski jezik.
Južnoslavenskim jezicima govori preko 30 miliona ljudi u Jugoistočnoj Evropi. Sami južnoslavenski jezici se dijele na istočnu i zapadnu grupu.
Južnoslovenski/južnoslavenski | |
---|---|
Geografska distribucija: | Jugoistočna Evropa - |
Genetska klasifikacija: | Indoevropski Balto-slavenski Slavenski Južnoslovenski/južnoslavenski |
Podjele: | Istočni južnoslavenski: (bugarski, makedonski). Zapadni južnoslavenski: (slovenski, srpskohrvatski). |
ISO 639-5: | zls |
Ostali slavenski jezici |
Južnoslavenski standardni jezici
S obzirom na diskusije u vezi klasifikacije južnoslavenskih jezika potrebno je skrenuti pažnju na to da se slovenski, bugarski i makedonski temelje na različitim dijalektima i zato se u njihovom slučaju radi o tri zasebna standardna jezika. Nasuprot njima, standardni jezik Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore temelji se na istom dijalektu (štokavskom), pa se zato ne radi o četiri standardna jezika nego o četiri varijante jednog policentričnog srpskohrvstskog standardnog jezika. Kriterij za klasifikaciju u varijante istog policentričnog standardnog jezika je od samih početaka teorije policentričnosti zajednička dijalektalna osnovica.
Brojevi u različitim južnoslavenskim jezicima:
broj | zapadni | istočni | prajužno- slavenski | |||
---|---|---|---|---|---|---|
srpskohrvatski | slovenski | bugarski | makedonski | crkveno- slavenski | ||
1 | jedan ˈjedan | ena ˈena | edin eˈdin | eden ˈeden | jedinŭ | *jedinŭ |
2 | dva dvaː | dva dˈvaː | dva dva | dva dva | diva | *dŭva |
3 | tři triː | tri tˈrìː | tri tri | tri tri | trije | *trĭje |
4 | četiri ˈʧetri | štiri ʃˈtíːri | četiri ˈʧetiri | četiri ˈʧetiri | četyre | *četɨre |
5 | pet peːt | pet ˈpèːt | pet pet | pet pet | pętĭ | *pętĭ |
6 | šest ʃeːst | šest ʃèːst | šest ʃest | šest ʃest | šestĭ | *šestĭ |
7 | sedam ˈsedam | sedem ˈséːdəm | sedem ˈsedem | sedum ˈsedum | sedmĭ | *sedmĭ |
8 | osam ˈosam | osem ˈóːsəm | osem ˈosem | osum ˈosum | osmĭ | *osmĭ |
9 | devet ˈdevet | devet dɛˈvèːt | devet ˈdevet | devet ˈdevet | devętĭ | *devętĭ |
10 | deset ˈdeset | deset dɛˈsèːt | deset ˈdeset | deset ˈdeset | desętĭ | *desętĭ |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Južnoslovenski jezici, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.