Bentbaša

U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).

Bentbaša
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž)
Najbliži grad	Sarajevo
Koordinate	43°49′07″N 18°27′36″E / 43.81861°N 18.46000°E / 43.81861; 18.46000
Površina	1,60 km² (1 mi² )
Osnivanje	2017.
Upravitelj	Kanton Sarajevo

Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti Omer-paša Latas. Zatim drveni most, sagrađen 1793. godine, koji je služio vađenju drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom Austro-Ugarske na ovom dijelu sagrađeno je kupalište Da Rive još 1884. godine. Gradnjom ceste ka Kozijoj ćupriji, probijen je današnji tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale rublje i ćilime i vozili su se kerepi.

Bentbaša je opjevana u pjesmama sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Jermenki i dibek (tucanjem zdrobljenu kahvu), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Sa naseljima Toplik, na lijevoj i Brodac, na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze gradski bazen, brana, Goetheov Institut BiH, Ambasada Republike Slovenije u BiH i dr.

Bentbaša je proglašena za zaštićeno podruje, slijedećih karakteristika:

• zaštićeno je područje od: 17.08.2017. godine
• kategorija: V - zaštićeni pejzaž (kopneni pejzaž)
• režim zaštite: II zone (prva zaštićena zona - nukleus, druga zaštićena zona - pufer)
• površina: 160,90 ha
• upravljač: Kanton Sarajevo
• najbliže mjesto: Grad Sarajevo