kafić/Arhiv 2024 1

---

---

Na tim zemljovidima Hrvatska raste li raste, u odnosu na početnu verziju koju je najčešće postavio neki drugi autor. Na taj se način na mala vrata (jer su promjene na commons-ima) rade promjene u članku bez da naši ophoditelji to vide. Koliko sam ja vidio, promjene tih karata su uglavnom slabo argumentirane, a na commonsima se očito nitko ne smatra dovoljno stručnim da bi reagirao. Kako da na ovo reagiramo? -- ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 21:47, 1. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Bog @Argo Navis, u članku o Hrvatskome Kraljevstvu imamo nekoliko stručnih mapa sa prikazom granica srednjovjekovne hrvatske države, koje su očito crtali povjesničari:
• Datoteka:Tomislav1.jpg,
• Datoteka:Krešimirova Hrvatska 1070.jpg,
• Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg itd.
Isto tako možemo lako pronaći karte u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije (LZMK); npr. Hrvatska nakon Zadarskog mira, 1358., Hrvatska u 10. stoljeću itd.
Što se tiče mapa sa commonsa, svakako moramo biti oprezni ako nemaju izvore (u svim slučajevima), jer u današnje vrijeme faktički svako može nacrtati kartu bilo koje države i objaviti je. Sjećam se kako je 2018. netko objavljivao karte nekog Srpskog Carstva koje se 1358. prostiralo od Slovenije do crnog mora. (LOL!) Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:20, 1. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Argo Navis, @Koreanovsky, ova karta iz 950. je sigurno neispravna. Imamo povijesni izvor iz 948./949. (Bizant ne mjeri godine od rođenja Gospodina, već od nastanka svijeta, stoga ne znamo koja je točno godina u pitanju) zvan O upravljanju carstvom koji nam veli kakve su granice u tom periodu. U izvoru ne piše ništa o Hrvatskoj na Drini. Na karti ni tragu Konavljanjima. – Croxyz ^💬 22:59, 1. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Hoće li karta biti obrisana? Kako se predlaže slika za brisanje? – Croxyz ^💬 01:36, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
O čemu pričate? Ovaj zemljovid u boji je nekakava novoobojena skrpana stvar, no nema ni govora da je išta dokazano da Hrvatska, bar dijelom, nije bila "do Drine". I srpski povjesnik Relja Novaković je smatrao da je Tomislav potukao Bugare negdje u Majevici u istočnoj Bosni. Wikipedija nije sredstvo za nečiji "nacionalni rad", bilo mega-hrvatski, bilo mikro- hrvatski. Zemljovid valja staviti kakav je na poveznici Koreanovskog,https://www.enciklopedija.hr/slike/he/slike/Hrvati_Hrvatska_u_X_st.jpg samo ne znam kako stvari stoje s autorskim pravima (pitati?). Glede pak ocjene radova povjesnika o ranim vrelima- ništa nije "dokazano". DAI ostaje predmetom sporova Danijela Džine, Mladena Ančića, Luje Margetića...a tu je i pokojni Tibor Živković. Pozivanje na nekakve "dokaze" o granicama je smiješno, budući da je tekst DAI sporan, pa se može tumačiti maksimalistički (npr. Dominik Mandić) i minimalistički (Nada Klaić), no nitko nije upravo ništa definitivno dokazao ni pokazao. Wikipedija se treba držati uglavnom prihvaćenih povijesnih atlasa- a oni u hrvatskoj historiografiji variraju. Treba se držati središnjega stajališta. Mali dodatak- zašto se jednostavno ne stave ovi već postojeći zemljovidi, inače vizualno kvalitetni? Čemu se baviti kreativnim fotošopiranjem?Mir Harven (razgovor) 13:35, 6. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Mir Harven, imam Jenkinsov engleski prijevod iz 1967. U 30. poglavlju car započinje rečenicu o granicama s Now (Sada, dakle sadašnje vrijeme). Što tu doista piše, pitaj nekog tko zna srednjovjekovni grčki. U prethodnom poglavlju stoji it is 500 years till this day, which is the 7th indiction, the year 6457 (500 godina od današnjeg dana – 7. indikcije, 6457. godine [6457. ti je po bizantskom kalendaru (en) 948. ili 949.]). Ako imaš neki izvor o Hrvatskoj iz 930-ih i 940-ih, a da nije car, slobodno ga navedi (svi podatci o tim desetljećima dolaze nam od cara). Inače, Bizant je graničio s nekim od tih država. – Croxyz ^💬 23:30, 6. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Svim suradnicima i čitateljima želim sve najbolje za 2024. godinu! Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:59, 1. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

2024. je, a imamo rasprave za brisanje još iz 2021. Ove članke bi valjalo obrisati/zadržati. Nekoliko puta sam pisao o ovome, no rasprave su i dalje prisutne.

Među najstarijim člancima (u 2021. i 2022., ima njih i iz 2023., no njih neću navoditi, neka se prvo ovog riješimo) su:

Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2021.

• 20. ITF Croatia Open 4 za, 3 protiv
• Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj 1 za, 1 protiv
• 17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou 1 za, 1 protiv. 2 glasa su nejasna.

Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Travanj 2022.

• Krsto Radić 1 za, 1 protiv

Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Lipanj 2022.

• Pokolj u Zabilju 1 za, 0 protiv

Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Listopad 2022.

• Ljeljo 1 za (falsifikat, vidi SZR članka od 28 KB), 0 protiv
• Pokolj na Vlašiću 1992. 3 za, 0 protiv
• Na livadi na Jankovcu 1 za, 1 protiv
• Plebiscit u Bajskom trokutu 1919. 2 za, 0 protiv

Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2022.

• Internetska enciklopedija 2 za, 0 protiv (članak s Metapedije)

– Croxyz ^💬 01:33, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

(Broj glasova za svaki članak bi valjalo provjeriti. Možda sam negdje krivo prebrojao, a možda netko odluči glasati u međuvremenu). – Croxyz ^💬 01:35, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Nisam siguran što da radim s ovime. Suradnik, čini mi se, ne razumije niti hrvatski ni engleski, a vraća na krajnje upitnu inačicu članka koja je stvorena kako bi ispravila greške vezane uz nešto čega u članku nije ni bilo. Na SZR ne reagira te nastavlja, uvjetno rečeno, WP:RATovati, pri čemu u sažetku odgovara na tekst SZR te raspravlja o izvorima i etimologiji. Jedno bi bilo da je, onako, zlonamjerno, ali očito nije, a ne mogu mu iskomunicirati ništa. — Hijérovīt (snakk) 18:12, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

@Hijerovit, vidio sam to ranije. Taj članak valja iznova napisati jer se HJP i Hrv. enc. koriste kao izvori za stvare koje uopće ne pišu u tim izvorima. Izmjene ovog Iranca (Khosravi je često iransko prezime) svakako valja poništiti. Njegov izvor ne veli da je ta riječ ušla u hrvatski preko perzijskog, stoga treba dati prednost HJP-u koji veli da je turcizam. Uostalom, značenje riječi se mijenja od kraja do kraja, pogotovo kod hrane (npr. pizza i pita imaju istu etimologiju). Dalek je put od Irana do Hrvatske, a i prošlo je dosta vremena od introdukcije (turcizmi su iz osmanskog perioda). Čak i u hrvatskom znaju postojat riječi za hranu, a da imaju drugačije značenje ovisno o kraju (kolači, vjerojatno i biljni proizvodi itd.). Usporedi s drugim en:Wanderwortima (npr. u jezicima jugoistične Azije Franak znači Europljanin). Ti Wanderworti su zanimljiva tema (nekoliko primjera ima u članku na en.wiki, ja ću nadodat njih još poput en:*Walhaz Vlasi, Valonija i Wales, čaj i tea, dva naziva za istu stvar iz susjednih krajeva Kine, marelicu). – Croxyz ^💬 18:41, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Croxyz Ma te izvore sam iskopao ja nabrzaka kod prvog reverta da provjerim jel članak isprva bio istina ili više vrijedi zadržati njegovo, s obzirom da prije toga nije imao ni podnaslov za izvore. HE bi ipak trebala doći za sastojke, a HJP za etimologiju i frazem, a onda bi trebalo naći izvore ili izmjeniti dijelove koji su nategnuti. Ali brine me primarno kako zaustaviti ovo od toga da bude u trajnom ratu. Revertat ću onda, malo popravit izvore, pa što bude. — Hijérovīt (snakk) 18:53, 5. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Našao sam nekoliko poveznica na povijesna i jezikoslovna djela na internetskom poznatom situsu archive.org. To bi unekoliko obogatilo našu wiki jer daje poveznice na djela opisanih autora. No, ne znam kakav je pravni status. Plus je taj da bi se dobili gotovi članci i knjige za nekog tko čita; minus- ne znam. Ima li kakvih loših posljedica osim eventualnoga uklanjanja od strane archive, što bi samo rezultiralo mrtvim i nefunkcionalnim linkovima? Mir Harven (razgovor) 15:47, 6. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Pozvao bih se na ovo upozorenje tebi, na mojoj SRZ:
Bilo koja stranica koju ne posjeduje izdavač ili autor, ili nije službena stranica za arhiviranje internetskog sadržaja, a sadrži djelomičnu ili punu presliku dokumenta pod autorskim pravima ne spada u sadržaj koji je dozvoljeno referencirati. Pozivam se na WP:VP, gdje jasno stoji Ne postavljate poveznice na stranice koje krše zakon, ukoliko ti sadržaji nisu predmet članka. Smjernica je također detaljnije opisana ovdje, a to bi pravilo trebalo biti pokriveno i zdravim razumom. Piratskom sadržaju nije mjesto na Wikipediji! koora ❯❯❯ razgovor 13:50, 8. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Pozdrav, davno sam pitao mislim ovdje u kafiću, također i na SZR popisa hrv. filmova, želim ga upotpuniti da imamo skoro pa sve naše filmove na jednom mjestu.

Kako ne bi volio takav veliki potez napraviti u svoju ruku, pitam opet, da li filmovi koji su u manjinskoj koprodukciji spadaju u popis hrvatskih filmova, iako su na popisu hrv. filmova po HAVC-u. Točnije ajmo ovako da li je "Leto kada sam naučila da letim / Ljeto kada sam naučila letjeti"[1] hrvatski film (hrv. koprodukcija)? Zviz2401 (razgovor) 15:45, 7. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Možda bismo mogli uz takva djela staviti napomenu da je riječ o koprodukciji i potom navesti sve druge države koje su sudjelovale u izradi filma. Neptune 🕉 the Mystic 17:38, 7. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Ovo pišem u Kafić, a ne Jezična pitanja jer se ne radi samo o jezikoslovlju, nego o člancima i to trima koji spominju ovu riječ (Hrvatski jezik pod Zanimljivosti, Popis najdužih riječi i sâm članak Prijestolonasljednikovica), svi odreda bez izvora osim jednoga bloga.

Imam par problema s ovom riječju:

1) ne mogu naći nijednu potvrdu prijestolonasljednikovice izvan novinskih članaka i blogova koji govore o tome kako je najduža riječ, a nijedan ne citira neki znanstveni rad, nisam našao rezultate u Nacionalnom korpusu, a ciljanim pretraživanjem na internetu najstariji spomeni riječi jesu blogovi, jedino nisam mogao potvrditi izvor iz Guinessove knjige rekorda; ako tko može naći izvor, trebalo bi ga staviti bar na glavni članak

2) ovo već jest jezikoslovno pitanje: prijestolonasljednikovičičinima ponegdje piše da ima 30 slovo, drugdje pak 31; ovisno o tome računa li se kao digraf (koji označuje palatalni lateralni aproksimant) ili kao kratki jat koji slučajno dolazi iza slova (po meni je druga opcija točnija)

3) što napraviti s člankom o najdužim riječima koji ponegdje citira kanonske oblike, a ponegdje dodaje fleksiju; ja sam za to da se popis preuredi tako da uključuje samo kanonske oblike, a eventualno najdužu hrvatsku riječ sa svim svojim nastavcima stavi na početak članka, uz pripadajuće izvore; popis također uključuje dio o protusamoupravnosocijalističkoga koji mi se čini kao vlastito istraživanje.

Znam da nije baš najvažnija tema za Kafić, ali nema mi smisla pisati po pojedinim člancima o istoj stvari. Ako ne valja, premjestit ću. Etiktov (razgovor) 17:01, 8. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

@Etiktov Hipopotomonstroseskvipedaliofobija – strah od korištenja predugačkih riječi. Ima dosta takvih riječi, za neke smatram da su jednostavno izmišljene. —Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 19:45, 10. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Sve su riječi izmišljene. :D Ionic22 (razgovor) 10:35, 11. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Etiktov, brzinskim istraživanjem sam naletio na članak Prijestolonasljednikovica. Izgleda da je prijestolonasljednikovičičinima množina posvojnog pridjeva umanjenice riječi prijestolonasljednikovica. Postoji li riječ prijestolonasljednikovica? Je li to neki alternativni oblik riječi prijestolonasljednica? – Croxyz ^💬 20:05, 12. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Izgleda da je ovdje najstariji (2005.) spomen riječi na internetu. Vjerojatno je postojala u predinternetskom dobu. – Croxyz ^💬 20:09, 12. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Etiktov, traganjem po internetu naletio sam na jednu piratsku web-stranicu (mislim da je ne smijem linkati) koja sadrži prijevod jednog Balzacovog djela kojeg su preveli Slavko Ježić i Milan Crnković. Nigdje ne piše kada je prijevod objavljen, no na interentu pronalazim podatak da je iz 1961. – Croxyz ^💬 20:20, 12. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Croxyz, hvala, ostavit ću članke u sadašnjem obliku bez nekih boljih izvora (možda naleti netko sa deluxe rječnikom hrvatskog pa doda vjerodostojnije izvore). Samo sam maknuo nečije vlastito istraživanje s popisa najdužih riječi. Etiktov (razgovor) 23:17, 12. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Neptune, the Mystic, javlja li se prijestolonasljednikovica u rječnicima koje posjeduješ? – Croxyz ^💬 23:21, 12. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Croxyz U VRH-u se nalazi samo prijestolonasljednica uz posvojni pridjev prijestolonasljedničin. Šonje seksistički () ima samo prijestolonasljednika. Anić sadrži sve ono čega ima i na HJP-u, pretpostavljam da ste vas dvojica već pročešljali što piše ondje. Neptune 🕉 the Mystic 14:22, 13. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Veleštovani suradnici, drage kolegice i kolege!

Hrvatske teme su definitivno među najznačajnim na ovom projektu. Kako se radi o Wikipediji na hrvatskome jeziku, imamo puno zanimljivih i kvalitetnih članaka o Hrvatskoj. Međutim, imamo i dosta nesređenih ili jednostavno prekratnih članka o temama koje zaslužuju imati puno opširnije članke, npr. članak o Slavoniji. Taj se manjak može vrlo jednostavno riješiti ako se organiziraju zainteresirani suradnici kojima je stalo do dopune i dorade članaka, a više se puta dokazalo da su wikiprojekti najefekasniji po takvim pitanjima. Stoga sam započeo novi wikiprojekt, Wikiprojekt Hrvatska, i svi su dobrodošli sudjelovati!

Ovaj wikiprojekt započeo je na Wikipediji na engleskom jeziku 2011. godine (WikiProject Croatia) i proširio se na mnogim drugim jezicima. Cilj je pisati članke o Hrvatskoj i Hrvatima, koje još nemamo te dopuniti mrve i srediti nekvalitetne članke. Ozbiljna rekonstrukcija Portala:Hrvatska je isto tako jedan od ciljeva ovog projekta (već radim na tome: Suradnik:Koreanovsky/Portal:Hrvatska ).

Ovim putem pozivam sve marljive i dobronamjerne suradnike da se pridruže!

Srdačno, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:42, 13. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Štovani hrvatski wikipuče! SRCE je 2023. CROSBI i još nekoliko baza podataka uklopilo u CroRIS. S obzirom na to da se od uklapanja sve poveznice iz CROSBI-a preusmjeravaju na CroRIS, otvara se pitanje funkcionalnosti istoimena predloška. Treba li ga samo prilagoditi za CroRIS ili ipak ostaviti pitanje je za informatički stručnije i upućenije. Nadalje, otvara se pitanje treba li članak o CROSBI-u postojati kao zaseban ili biti presumjeravanje na (i odjeljak u članku o) CroRIS(-u)? Pax Vobiscum! (razgovor) 00:53, 14. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

@Ivi104, imaš li ti možda neku ideju? Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:23, 14. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Negdje u samim počecima wikipedije, ako se dobro sjećam, bilo je rasprava o naslovima članaka u situacijama gdje treba razdvojba. Ideja je bila da uvijek idemo sa zagradama na kraju, npr. Olovo (BiH) i Olovo (element), a argument je bio da je tako lakše pisati wikipoveznivu u kodu, jer se samo na kraj stavi")|]]". Međutim, u praksi imamo izmimke kao Hidroelektrana Zakučac, a ne "Zakučac (hidroelektrana)". To je nekako i prirodno jer za neke pojmove nikad nećemo reći samo ime nego uvijek i imenicu ispred toga. Jedna od takvih situacija su, mislim i administrativne jedinice, pogotovo ako imaju isto ime kao i glavni grad te pokrajine što je čest slučaj. U Južnoj Americi imamo nekih primjera da se imena ponavljaju u više država, pa imamo "ImePokrajine (argentinska pokrajina)" i "ImeDrugePokrajine (pokrajina)" gdje bi možda bilo prirodnije "Pokrajina ImePokrajine (Argentina)" i "Pokrajina ImeDrugePokrajine" Ono što želim predložiti je da se pri smišljanju naziva razdvojbenih naslova malo više odstupa od pravila zagrade na kraju, pogotovo za administrativne jedinice. Zanima me je li još netko, pogotovo ako se više bavio razdvojbama, razmišljao o kakvim poboljšanjima u vezi s ovim? ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:36, 15. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

U nekim slučajevima je nemoguće izbjeći razdvojbe, u drugim slučajevima je nepotrebno stavljati zagrade u naslov, npr. Hidroelektrana Zakučac umj. Zakučac (hidroelektrana). Naziv članka uvijek treba biti opći naziv, tj. npr. HE Zakučac, a ne neprirodne konstrukcije koje nitko ne koristi. Zagrade imaju samo smisla kada jedan pojam ima više različitih značenja (tj. općih naziva), dobar primjer je Hrvatska. Kada netko traži Hrvatsku, onda je jasno da se odnosi na Lijepu našu, a ne na istoimene tjednike iz 20. stoljeća (vidi Hrvatska (razdvojba)), tako da naslovi poput Hrvatska (država) nemaju smisla. Pozz, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:40, 15. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Slažem se, kad postoji prevladavajući pojam, on ide bez zagrada, mislim da je to dobro objašnjeno na Wikipedija:Razdvojba#Smjernice.
Konkretno pitanje ovdje bi bilo - ako je glavno značenje Antalya grad (u Turskoj,), na vrh članka ide {{dz}} koja upućuje na ostala značenja. Tu do sada ništa nije sporno. Pitanje je na koji naslov staviti istoimenu pokrajinu, a u Turskoj se većina pokrajina zove po njihovim glavnim gradovima (vidi Turske pokrajine#Popis pokrajina i njihovih glavnih gradova). Logika iz ranih dana wikipedije je bila "dodaj " (pokrajina)", ali nisam siguran da je to dobro jer, u praksi, nitko nikad neće reći samo "Antalya" za pokrajinu Antalya (pokrajina) nego će reći pokrajina Antalya. Slično kao za HE Zakučac, koju skoro nikad nećemo zvati samo "Zakučac".
Pitanje je - trebamo li donijeti smjernice da za takve pojmove, gdje se u samom govoru uvijek stavlja imenica prije samog imena - kao za elektrane, pokrajine, općine ... - ne stavljamo zagrade na kraju nego da ide oblik imenica + ime (hidrolektrana + Ime hidroelektrane).
Potsjećam da, iako smo u samom početku Wikipedije inzistirali na zagradama na kraju, da se to u međuvremenu razvodnilo,pa imamo za sloveniju Općina Brežice (vidi Kategorija:Općine u Sloveniji), za Srbiju Ražanj (općina) (vidi Kategorija:Općine u Srbiji). I ovo me svrbi već dugo da uniformiramo. --₳RɢṌ Ṅav¡ડ 08:44, 17. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Argo Navis, na drugim Wikipedijama imaju vrlo opširne stilske priručnike, WP:STIL. Po takvim pitanjima jako zaostajemo, jer nemamo ni dogovor oko nekih od najosnovnijih praksa. Zagrade mogu imati smisla, ali u ovom slučaju nemaju. Na Wikipediji se koriste uobičajeni nazivi (ili kako ja kažem: opći nazivi, što je bukv. prijevod), a u ovom slučaju to predstavlja oblik kod slovenskih općina, npr. Općina Brežice. Tako je i u svakodnevnom životu: Nitko neće npr. spominjati Kiseljak (općinu) već Općinu Kiseljak ili Sveta Nedelja (grad) već Grad Sveta Nedelja. Čekamo mišljenje drugih suradnika i ako se budu složili, budemo dopunili pravila. Pozz, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 18:39, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Paaa... Tražit ćeš minimum. Nećemo sad još i Split preimenovati u Grad Split. "Hidroelektrana" i "Zakučac" uvijek se pojavljuju zajedno. "Koncertna dvorana" i "Vatroslav Lisinski" također, ali "Skladatelj" i "Vatroslav Lisinski" baš i ne.
Imaš dvije vrste ljudi: oni koji znaju da je Antalya (i) pokrajina i oni koji ne znaju ništa o Antalyi (većina?). Kada ovi drugi traže pojam 'Antalya', dobro je da im iskoče i Antalya kao grad i Antalya (pokrajina). Ako bi počeli upisivati 'Pokrajina' iskakale bi im svjetske pokrajine bez reda, i tu ne bi uopće bilo Antalye kao grada. Zagrade su dobro rješenje i na njih smo navikli. Pomažu i kod popisivanja po abecedi.
Preusmjerenja su jeftin način pokrivanja više oblika.
Srbijanske i slovenske općine mogle su biti isti članak kao i središnje naselje, tu je ionako teško odijeliti koji sadržaj ide gdje pa ga se često duplira. Takvo rješenje imamo za administrativne i prostorne podjele Hrvatske. Znak uz cestu kaže Bisko pa tražiš Bisko, a ne moraš znati je li Općina Bisko ili Grad Bisko ili Disko Bisko. pon_or (razgovor) 21:06, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Možemo li složiti neki prijedlog kako bi to trebalo izgledati, ili barem nekoliko primjera o kojima bi raspravili i onda na temelj rasprave složili smjernice? --₳RɢṌ Ṅav¡ડ 10:52, 23. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Najbolje po srodnim primjerima. Čini mi se da smo skloniji dodavati zagrade u naslovima za pojmove koji su nam egzotični. Muharak (otok) mogao je (kod nas) i bez zagrada, ali i meni izgleda prirodno dodati pojašnjenje. Slično smo imali za oružja, brodove, filmove... pon_or (razgovor) 23:18, 25. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Analizirao sam prosječnu čitanost članaka na ovoj wikipediji. Od 100 najčitanijih članaka 55% čine članci o zemljopisu i sportu (članci o gradovima, državama, aktualni sportski događaji, sportaši, momčadi), 30% čine članci o aktualnim političarima, aktualnim ratovima, serijama, aktualnim blagdanima, pjevačima, glumcima i 15% sve ostalo.

Oko 40% su hrvatske teme, 35% teme vezano je za europske zemlje, a 25% izvan Europe.

Ako gledamo što se najviše čita, od postojećih članaka, najviše se isplati urediti članke o državama, gradovima i trenutnim blagdanima jer je to svaki dan jako čitano.

Što se tiče pisanja novih članaka, najčitaniji budu novi članci o novim sportskim događajima, o aktualnim sportašima čije članke još nemamo, članci o novim gledanim serijama i filmovima i glumcima koji glume u njima, o novim ministrima, aktualnim ratovima, novim tehnologijama.

Ovo je hobi pa svatko ima slobodu pisati što želi, samo treba uzeti u obzir da postoji Paretovo pravilo po kojem 20% članaka ima 80% čitanosti, a 80% članaka ima 20% čitanosti.

Čitanost članaka nije najbitnije na Wikipediji, ali može se uzeti u obzir.--Fraxinus (razgovor) 09:44, 17. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Kako lijepo stoji u nekim člancima na njemačkoj Wikipediji: Sadržaj uvijek ovisi o interesima suradnika. Ja sam neko vrijeme volio sređivati i proširivati članke o državama jer mi je neugodno u kakvom su stanju (bili). Znam da je i @Dean72 odradio odličan posao po takvim pitanjima. Pojam hrvatske teme je vrlo širok i ima bezbrojne podkategorije. Ja bih iskreno volio da skupa sredimo značajne i čitane hrvatske teme, npr. članak o Slavoniji, koji je nažalost u jako lošem stanju dok je tema po sebi više nego samo bogata. Pozz, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 18:48, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Koreanovsky, obično su među najčitanijim člancima blagdani, obljetnice, nedavne smrti, tkogod je u medijima, štogod se prikazuje na televiziji (preciznije HRT-u: filmovi, serije i utakmice), štogod je na vijestima i štogod je čudno, a da je aktualno, odnosno što ljudima nije poznato (članci tipa serval zbog sevala u Gorskom kotaru + štogod je pitanje na Potjeri, a donosi veliki iznos). Neće se desiti da tisuću ljudi ode pročitati o servalu na Wikipediji, a da im netko nije rekao o servalu (usporedi oko 10 pregleda dnevno s danima kada je viđen/uhvaćen serval). No, neki članci su uvijek čitani, a to su oni najosnoviji (Hrvatska, Zagreb). Popis najčitanijih članaka je koristan za pronalaženje vijesti koje smo prepustili (tako sam ja saznao za vjenčanje u Bruneju). – Croxyz ^💬 20:17, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Koreanovsky, još jedan bitan problemkod nas: nedostatak izvora! Engleski članak o Slavoniji ima 190 izvora, a naš 6. – Croxyz ^💬 20:34, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Jučer sam čitao članak Palagruško otočje. Kod nas 1 izvor, a na en. 20 inline i 11 pod literaturu. – Croxyz ^💬 20:39, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Jučerašnji drugi najčitaniji članak Antun Pustinjak nema niti jedan izvor... – Croxyz ^💬 20:47, 18. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Nedavno je imao jedan izvor, sad ima pet ;_; Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:09, 23. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Vjerojatno znate i sami da imamo problem s člancima o osobama koje su preminule, a da na Wikipediji stoji da su i dalje žive, odnosno da im nitko nije ažurirao članke. Stoga sam napravio Wikipedija:Nedavne smrti, alat koji služi za pomoć u ažuriranju članaka o nedavno preminulim osobama. Valjalo bi pregledati članke s popisa svakih dan/dva te ih ažurirati. Upute za korištenje alata navedene su u Wikipedija:Nedavne smrti. Dodao sam ga pod Predložak:Novosti kako biste ga mogli lakši pronaći. – Croxyz ^💬 15:32, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Vidio sam kod drugih wikia da postoji način da povuče "date of death" sa wikidata i tako sa ostalim parametrima. Zar se ne može slično uklopiti u naš postojeći infookvir, ili bi se trebala promijeniti cijela struktura? Zviz2401 (razgovor) 16:05, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Zviz2401, nema baš smisla jer je potrebno ažurirati članak (npr. je -> bio je). Imaš i ovakve slučajeve gdje sam morao zamijeniti sada s 2024. – Croxyz ^💬 16:48, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Imamo problem kod članka o mjestu Ćaić kod Livna. Glasnik općine zove mjesto Ćaić, a državni popis (pogledao sam popise 2013. i 1991.) Čaić. Po čemu da se ravnamo? – Croxyz ^💬 20:15, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Ne bavim se inače ovim, ali meni je nekako logičnije da se slijedi službeni državni popis (možda odjeljak s objašnjenjem ili ime u zagradi kako je i sada samo obrnuto). Etiktov (razgovor) 22:26, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
@Etiktov, riječ je o jednom od brojnih mjesta koje je dobilo ime po prezimenu osoba koje ondje obitavaju. Č i Ć su oduvijek problematični kod prezimena, pogotovo kod ovih gdje je prvo slovo Č ili Ć. Stoga, često nastaju obje varijante prezimena. Pogledaj neka prezimena na Popisu stanovništva. 767 Ćorluka naspram 66 Čorluka (Vedran Ćorluka) ili 105 Čošića naspram 42 Ćošića (Krešimir Ćosić). Ja ne znam kome da vjerujemo, državi ili općini (možda je negdje tipfeler?). – Croxyz ^💬 23:03, 19. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Ah, onda ne znam, pretraživanje interneta pretpostavljam da si već pokušao, meni je za oba naziva ispalo oko 3800 pretraživanjem "č/ćaić" kod livna, ali samo "č/ćaić" za čaić daje općenite rezultate i za prezime i za naselje (preko 86 000), a za ćaić dobijem malo manje od 6000 i to uglavnom povezano s naseljem. Možda zato Ćaić kao službeno ime članka jer je specifičnije? Etiktov (razgovor) 01:06, 20. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Ranije su ove godine mijenjane su boje Urana i Neptuna. Potrebno je ažurirati sliku u Wikipedija:Izabrane godišnjice/13. ožujka (treba biti Uranus_true_colour.jpg umjesto Uranus.jpg). Nisam administrator, stoga ne mogu promijeniti sliku – Croxyz ^💬 19:54, 22. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Argo je promijenio sliku u međuvremenu. – Croxyz ^💬 12:41, 23. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Eh, ja ti taman htio otključati stranicu... :) Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:09, 23. siječnja 2024. (CET)[odgovori]
Jesam, i mogu ti reći da je i nova slika iste boje, ali mislim se - valjda znaš što radiš kad pitaš ;). -- ₳RɢṌ Ṅav¡ડ 10:39, 24. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

Wikipedija:Susreti Wikipedista

3g. stoji kako će se nešto održati?! 93.138.234.163 23:40, 26. siječnja 2024. (CET)[odgovori]

---

---