Mislim da je došlo vrijeme da se razmisli o promjeni, ako ga tako mogu nazvati, sustava ophodnje na našoj Wikipediji.
Imamo puno izmjena koje nisu pregledane, dosta nam ih bježi po isteku mjesec dana, a premalo je aktivnih ophoditelja i administratora. Ovo nemojte shvatiti kao kritiku, ali nažalost premalo nas je aktivnih (prvi nisam ja) i imamo problem s nepregledanim izmjenama koji nije od jučer. Uvjeren sam da nam to šteti.
Nisam baš dobar u tim tehničkim stvarima, pa ne znam koje su mogućnosti. I da za početak sam nešto predložim (ponavljam, nisam baš upućen) - da se nepregledane izmjene ne pojavljuju u članku dok ih se ne pregleda i da nepregledane izmjene "stoje" sve dok ih se ne označi pregledani. Možda bi se trebalo olakšati dobivanje statusa automatski ophođenog? Svakako, nadam se da će se kroz razgovor doći do nekih rješenja.--MAN_USK recider 00:22, 15. veljače 2017. (CET)
Sustav postoji i zove se FlaggedRevs.
Ovdje možete pogledati koja prava stječu suradnici u suradničkim skupinama:
U biti, uređivači su ophoditelji uz neke prednosti, status im mogu dodijeliti administratori, samoocjenjivači su automatski ophođeni (samoophođeni) suradnici, status im također mogu dodijeliti administratori. Ocjenjivačima status mogu, u pravilu, dodjeljivati birokrati.
Nema automatske promocije, tj. automatskoga dodjeljivanja statusa. Ne ukoliko to ne želimo. Procedure sve već imamo lokalno, samo bi uskladili nazive u njima.
Zanimljiva je činjenica da svima postojećima ostaju njihovi postojeći statusi, a dobivaju ove gore navedene nove i s njima zapravo nastavljaju rad. Iako bi bolje bilo kao u slučaju wikipedije na njemačkome jeziku, da samo nove suradničke skupine budu vidljive kad se i ako ovo proširenje uvede.
Uvođenjem ovoga proširenja (kako se zapravo zove to tehnički), već spomenutoga FlaggedRevsa, više nikad ne bismo gledali crvene uskličnike, dobili bismo puno bolji sustav koji omogućava čak i da čovjek odznači izmjenu koju je grješkom bio ophodio tj. označio pregledanom. Stvorio bi se konačno mir po pitanju ophodnji, više ne bi se moralo pozivati na "sustizanje" nepregledanih koje "bježe" s popisa. Odznačiti je moguće i tuđe zastavicama označene izmjene (doslovni prijevod od Flagged Revisions), a i to dovodi do veće budnosti kod ophodnji.
Evidencije ophodnji bile bi tik uz svaku izmjenu u povijestima izmjena svih stranicâ.
Ophoditelji koji bi svi dobili i prava suradničke skupine Uređivači, mogli bi popuniti sažetak kod svake ophodnje, tj. kod svake označene izmjene postoji mogućnost upisivanja sažetka te ophodnje.
Izmjene bi se mogle označivati po točnosti, po dubini (poznavanje teme, odnosno količina teksta) i po čitljivosti (razumljivosti teksta).
Poboljšane su i evidencije na koje se bilježe i one stranice / članci koji su već pregledani, ubilježeni u svojoj posebnoj evidenciji. Mislim da čak napiše drugom ophoditelju (uređivaču) da trenutačno netko drugi želi pregledati neku promjenu, tj. da je promjena u postupku ocjenjivanja/pregledanja [čeka provjeru], na taj način omogućava se baš zainteresiranom uređivaču koji želi podrobno pregledati izmjenu i zaista ju provjeriti, da ju i provjeri u roku koji si sam zada, tj. dok ne zatvori prozor s prikazanom promjenom.
Sve što sam o ovom proširenju čuo uvjerilo me da je to pravi put za wikipediju na hrvatskome jeziku da ide naprijed, da se stvore novi i poboljšani odnosi, s puno više povjerenja i puno više odgovornosti za svoj rad.
Po meni, neslućene mogućnosti otvara upravo razina zaštite [samo za uređivače], a da ne govorimo o svemu ostalome. No za taj dio proširenja valja prilično ustrajati jer izgleda ne dolazi u pravilu, već samo po posebnom zahtjevu. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4,32; 15. veljače 2017. (SEV)
Tribalo bi se omogućiti da se nepregledane promjene ne prikazuju u članku dok se ne provjere od ophoditelja ili administratora. BlackArrow (razgovor) 21:24, 15. veljače 2017. (CET)
Lako je kad su izmjene takve da se vidi točno što je izmijenjeno. Postoje suradnici koji tako urede tekst da ne možeš vidjeti promjenu na jasan način, nego tako isprevrnu tekst (ponekad budu i točni u sadržaju, ali nije pošteno prema prijašnjim uređivačima) da bi za točnu ocjenu čovjek morao sve pročitati a uz to i razumiti se u gradivo. U ovakvoj situaciji ni napredniji alati ne pomažu.
Kad bi svi oni koji imaju ophoditeljska oruđa zbilja ih i rabili i dnevno pregledali samo 10 (deset) uređivanja, ova se rasprava ne bi uopće vodila. Kubura (razgovor) 03:33, 16. veljače 2017. (CET)
Odgovor Domjanovicu, ukratko, ukoliko bude moglo kratko : Lijepo sam se narazgovarao s tehničarima s MediaWiki. Stanje je sljedeće. Suradnici s ophoditeljskim alatima (ophodnja i brzo vraćanje uređivanja tj. ukloniteljsko pravo) mogli bi nastaviti raditi kao i dosad, a dobili bi dodatne mogućnosti za koje su se dosad izjasnili Man_Usk, Ivi104, BlackArrow i ja.
Suradnici s ophoditeljskim alatima postali bi suradnicima s uređivačkim pravima (pravima suradničke skupine uređivači odnosno ureditelji), te bi i dalje mogli označavati promjene isključivo kao pregledane odnosno proviđene prvim pozitivnim stupnjem na skali koja se samo zove točnost, a mi bismo ga na hr.wiki mogli prevesti i kao proviđenost (simbol je inače: oko).
Ta skala po točnosti sadržava sljedeće stupnjeve (koristim engleski naziv jer je na slici i u priručniku tako): Sighted / Spot checked, to je dvojka, Accurate je trojka, Well sourced je trojka, Featured je četvorka u smislu ocjenjivanja kao novog oblika ophodnje. Dosadašnji ophoditelji koji ne žele označiti sadržaj zadnje inačice s većim od dvojke, što je u biti dosadašnje patroliranje označit će samo kao Sighted u toj prvoj skali zvanoj Točnost.
Ostale dvije skale mogu i ne označiti, mogu označiti i dvije od tri skale (ljestvice, nizanice). Bitno je naglasiti da se ocjena ne upisuje ukoliko suradnik s uređivačkim pravima (suradnička skupina uređivači) ne označi sa sve tri skale ocjena se ne upisuje. Nadalje, tri su moguće ocjene koje se dobivaju samo i onda ukoliko suradnik koji može dati ocjenu ocijeni po sve tri skale (ljestvice). Te tri moguće ocjene su Reviewed (vjerojatno bi se prevodilo kao ocijenjeno, tj. s ocjenom), to je najniža ocjena koju se dobiva samo ukoliko je na svim skalama članak dobio dvojku. Nadalje, ocjena Quality (kakvoćni, kvalitetni, kakovosni članci) koji su najmanje dobili dvojku na prve dvije skale, a obvezno trojku na trećoj skali (čitljivost / razumljivost), te Pristine (ogledni primjerak, reklo bi se, odlični članci, izvrsni članci), koji su morali dobiti četvorku na sve tri skale (ljestvice).
Ovdje je pregled svih stupnjeva te tri skale (ljestvice), to je samo prikaz, a ne kako bi to izgledalo kod nas. To je prikaz s potpunim sadržajem koji je inače u padajućim izbornicima uza svaku skalu (ljestvicu).
E, sad i na pitanje što sa situacijom gdje se u članku natovarilo svakakvih različitih izmjena, više IP-ova, IP, pa za njom/njim još jedan IP, pa suradnik, pa provjereni suradnik itd. Vrlo jednostavno. Ophoditelj koji je navikao raditi kao ophoditelj i ne želi ništa više od toga, taj će krenuti od najstarije izmjene koju nitko do tad nije ophodio, i moći će raditi praktično kao i danas, gubeći vrijeme na označivanje baš svake izmjene kao pregledane, a da uopće ne ulazi u točnost, netočnost, da uopće ga/ju ne zanima količina koja je u članak unesena (ona se ocjenjuje na skali za dubinu), niti ga zanima čitljivost, jer uopće ne mora čitati (glavno da nije vandalizam), i onda dok poklika sve izmjene, lijepo će taj ophoditelj staroga kova ukloniti s rollbackom (brzo uklanjanje koje mu/joj je dostupno kao da je uklonitelj) bez da popuni sažetak (koji se uz rollback ne može popuniti) i siguran je, poklikao je, uklonio je na način da ne popunjava sažetak, a mogao je ukloniti sve izmjene odjednom i na način običnog reverta − kad bi mogao popuniti sažetak, itd., itd.
Onaj koji gleda na drugačiji način, taj ophodi od najnovije izmjene, prema najstarijoj neophođenoj, i tad naiđe često na prekid u smislu da mu/joj najstarija neophođena nije zaista i jedina preostala neophođena u neprekinutom nizu, već je netko ophodio na način da je označio par izmjena, više mu/joj se nije dalo, pa je tako ostavio. A onda ti nađi gdje je prekinuti niz neophođenih izmjena i tako pregledaš jedno (recimo) desetak izmjena, da utvrdiš, da nisi sve pregledao jer ti je niz nepregledanih izmjena bio prekinut.
Jednostavno, ljudi su različiti, a FlaggedRevs omogućava svima da nastave s onim načinom rada na koji su navikli, a onima koji žele skratiti posao i sebi i drugima omogućava da nakon što pregledaju niz promjena koje treba pregledati, jednostavno označe zadnju za koju su sigurni da je provjerena, i u jednom kliku ispatroliraju sve izmjene u nizu, bez obzira je li niz prekinut tj. bez obzira ima li dalje poslije zadnjeg niza nepregledanih izmjena još koja nepregledana dalje u povijesti izmjena tj. nepregledana koja se nalazi između nekog broja pregledanih izmjena. FlaggedRevs omogućava i svima onima koji žele naprednije raditi da tako rade i da uštede sebi vrijeme, a ujedno da se poboljša percepcija o ophodnji, pa i samopercepcija. Na bs.wiki ima 83 suradnika koji imaju status viši od naših 42 ophoditelja. Na mk.wiki 81, a na sq.wiki 71. Ti brojevi uključuju administratore koji imaju ophoditeljski status. Na wikipediji na hrvatskome jeziku, ima 26 ophoditelja i 16 administratora koji imaju i ophoditeljske alate.
I opet čitam pitanje, pa ga opet interpretiram da sad skužih, Domjanovic pita bi li se stvarali dvostruki članci ili što? Mislim, izmjene bi i dalje bile u istoj povijesti izmjena, a svaki IP može mijenjati stranicu koja nije zaštićena od mijenjanja IP-ova, pa da ih se koliko god javilo, prikazivala bi se isključivo zadnja provjerena izmjena. Neprovjerene se jednostavno ne prikazuju, ali su i dalje sve unutar istoga članka i unutar iste povijesti izmjena istoga članka.
Ozastavičavanje u potpunosti zamjenjuje ophoditeljsko pregledavanje. Onaj uređivač (engl. editor) koji postavi u ljestvici točnost stupanj te ljestvice Sighted (proviđeno), taj je obavio posao na način današnjih ophoditelja. S tim, da ukoliko želi, može pregledati sve izmjene jednu po jednu i tako ih ozastavičavati, ili može otići na kraj članka, ukoliko je nakon pregledanja svake izmjene utvrdio da su dobre i valjane izmjene, te na zadnjoj izmjeni označi Sighted (proviđeno) i sve su ostale ranije izmjene označene kao prihvaćene u povijest izmjena, ali na njima nema pečata da si ih ti označio kao proviđene, jer proviđena je samo ona koju ti želiš označiti proviđenom. Uređivač u novom sustavu može sebe potpuno zaštititi od toga da mu se prišiva da je ophodio neku izmjenu koju zaista nije želio providjeti svojim ophoditeljskim alatom, tj. nije joj želio skinuti uskličnik. S ovim sustavom, čovjek može na izmjenama koje ocijeni vandalizmom ne staviti svoj pečat da ih je providio taj i taj suradnik (s alatom), nego ih može ukloniti bilo uz pomoć rollbacka (brzog uklanjanja), odnosno može uklanjajući ih staviti svoj "pečat" (samoproviđenog sadržaja koji je providio i potvrdio suradnik taj i taj), a one izmjene ispod koje su ti vandalizmi postaju prihvaćene u sustav tj. nemaju više potrebu da ih bilo tko drugi mora gledati kao neproviđene, nemaju uskličnika, a ti nisi u evidenciji da si im dao pečat proviđenosti pod tvojim suradničkim imenom.
Kuburi odgovaram (na posebno:diff/4853256) da je ovdje riječ o alatu za proviđavanje promjena tj. ozastavičivanje, ozastavičavanje, ozastavočivanje, ozastavočavanje, tj. zastavicama označene izmjene, ne o nekom analizatoru razlova (koji je u pripremi). Bit će vrlo lijepo uređen, one dijelove teksta koje je netko uklanjao prikazivat će podebljano crvenim slovima i precrtano jednom crtom, one koje je umetnuo bit će ukoliko sam dobro zapamtio, bit će sa zelenom pozadinom. Svašta se radi da bi suradnicima bilo lakše. Vjerojatno će taj analizator moći kao što već sad CVNBot može prepoznati i Copyvio?, i Possible gibberish?, Large removal, blanked, uređuje li admin, uređuje li IP, nalazi li se na bijeloj, crnoj, sivoj ili plavoj listi, radi vrlo slično kao pgkbot. O ocjeni je dosta toga odgovoreno iznad, tj. nema ocjene ukoliko je označena samo skala (ljestvica) po točnosti, a tu ljestvicu možemo i drugačije nazvati, kao proviđenost, razina proviđenosti i sl. postignuta razina (neutralno, nema što), a čega, proviđenosti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0,58; 17. veljače 2017. (SEV)
Još dopune:
Kao da se ne bismo mogli dogovoriti da se umjesto naziva ocjena, ocjenjivač, samoocjenjivač rabe, riječi naljepnica (prema izvornom mark, oznaka je već upotrijebljena za engl. tag), pregledač, samopregledač (prema engl. review). Nigdje ne piše da to mora biti ocjena, ocjenjivač, ocjenjivačica, samoocjenjivač. Možda i procjenjivač, samoprocjenjivač.
Nadalje te razine na ljestvici, sve se daju prevesti točno kako nama odgovara, i sami nazivi ljestvica, i broj razina i postignuta procjena koju dodjeljuje procjenjivač. Tako se i ono što su u oglednom primjerku kakvoćni, kakovosni, kakovostni, kvalitetni članci, po procjeni, procjenjivača, može nazvati stanjem za procjenu dovoljan + (jer ima dvije dvojke i trojku u trećoj ljestvici). Sve trojke dobar članak, sve trojke i četvorka u zadnjoj ljestvici vrlo dobar članak, sve četvorke izvrsni članak, jer sve je to provizorno dok se ne dogovorimo što će biti konačna odluka. I poslije te konačne odluke sustav se da mijenjati, može mu se dodavati nove ljestvice, nove suradničke skupine. Mogu se čak odrediti i točno koja suradnička skupina ima pravo dati koju razinu procjene na tim ljestvicama (skalama). Tako bi procjenjivač imao kao reviewer čak neke prednosti ukoliko bi ga se uvodilo kao suradničku skupinu, jer može dodjeljivati više procjene od samoga uređivača (ureditelja). Poslije bi administratori imali puno manje posla održavati projekt koji se praktično sam može održavati i samoregulirati po pitanju donošenja procjena o kakvoći članaka, svatko bi mogao već po toj procjeni znati koju razinu može očekivati.
Činjenica je da na wikipediji na hrvatskome jeziku ima 26 ophoditelja, te 16 administratora koji imaju i suradničku skupinu ophoditelji, bez obzira što i sa suradničkom skupinom administratori mogu vršiti ophodnje. Na bs.wiki 83 suradnika bs.wiki ima status uređivača (engl. editor), kao i 81 suradnik wikipedije na makedonskome jeziku (uz 27 pregledača (engl. review), te 71 suradnik wikipedije na albanskome jeziku (uz 63 pregledača i 115 samopregledača). Na wikipediji na finskome jeziku 861 uređivač i 809 samopregledača (autoreview). Zašto se spominju ovi projekti, neki su brojem članaka otišli malo dalje, a brojem govornika su tu negdje, neki su manji i po broju govornika i po broju članaka, pa imaju više suradnika u suradničkoj skupini uređivača i suradničkoj skupini procjenitelja (pregledača, ocjenjivača) nego što hr.wiki ima običnih ophoditelja. Na wikipediji na gruzijskom jeziku imaju posebnu suradničku skupinu s pravima kao i suradnička skupina samopregledač, samoprocjenitelj, samoocjenitelj (engl. review) zovu ih trusted, suradnici od povjerenja, imaju ih 214 i 112.930 članaka.
Jedino pravo koje imaju pregledači (engl. reviewers), a koje nemaju uređivači (engl. editors) je tzv. validate
, a i to se može dogovoriti da dobiju uređivači, pa onda nema potrebe za suradničkom skupinom ocjenjivači (procjenitelji, pregledači, engl. reviewer).
Tada bismo mogli razmišljati i o nazivu uređivači, koji bih rado vidio nazivanom nazivom zastavnici, zastavnik, zastavnica, zastavničari, zastavničar, zastavničarka, tada i oni samopregledači ne bi nužno morali biti pod tim nazivom, već kao samozastavooznačivači, samoozastavičivači, samoozastavočivači, samoozastavičavači, samoozastavočavači, sve u sklopu zastavničkoga označivanja, ili još jednostavnije samozastavnici, samozastavnik, samozastavnica. Čak bi mogli i naslijediti prethodni naziv automatski ozastavičeni suradnik. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,37; 17. veljače 2017. (SEV)
Stanje u 05:37: 2167 neophođenih uređivanja. Kubura (razgovor) 05:38, 19. veljače 2017. (CET)
Dopuna odgovora suradniku Domjanovicu:
O prikazivanju izmjena. Suradnik koji ima samoprocjenjivačka prava (engl. autoreview), to je što je kod nas automatski ophođeni suradnik, može raditi poslije IP-ova, no njegove se izmjene neće prikazivati dok se oznakom proviđenosti ne označi te izmjene IP-ova koji je primjerice uređivao poslije neke stabilne inačice. Koliko god da se IP-ova pojavilo, prikazivala bi se isključivo zadnja proviđena (stabilna) inačica. Drugačije je kad uređuje suradnik s uređivačkim pravima (engl. editor), taj može odlučiti samo ostaviti svoj doprinos članku, poslije tih IP-ova i bilo kojih drugih suradničkih skupina, te tako i uređivač može ostaviti svoj doprinos na hrpi, a da se i njegov ne prikazuje, sve dok netko ne providi svojim uređivačkim alatom izmjene tako da i zadnja izmjena IP-a bude pregledana.
Uređivač može odabrati i da sam riješi stvar kad već želi urediti članak i dodati svoj doprinos, te bi u tom slučaju uređivač providio sve te izmjene prije njegova dodavanja novog sadržaja ili oduzimanja starog, te tako utvrdio postojanu (stabilnu, zadnju proviđenu) inačicu. U krajnjem slučaju jednostavno bi uklonio IP-ove i svoju zadnju inačicu proglasio stabilnom, te bi ta inačica bila vidljiva.
Kad kažem da je uređivač providio, to je isto značenje u smislu riječi ozastavičio, označio kao stabilnu, postojanu inačicu i sl. Na nekim wikipedijama nisu išli korak dalje, pa sve zovu pregledavanje. Čovjek može pregledavati nedavne promjene i bez da ih ophodi svojim ophoditeljskim alatom koji se začudno nalazi ispod [Označi pregledanim]. No, kod zastavičenja stvar je upravo u tom da uređivač "ubode" svoju zastavicu tamo gdje misli da treba, tj. ukoliko ukloni IP-ove, može i to ukloniti a da ne označi svoju zadnju inačicu stranice/članka kao tu koja će biti ozastavičena, nego samo potvrđuje onu prethodnu stabilnu (postojanu, provjerenu) inačicu.
Ja vidim da bi se tim alatom (FlaggedRevs) uštedilo puno vremena današnjim ophoditeljima, sutrašnjim uređivačima, te da su mogućnosti te programske opreme neizmjerno veće nego ovo što sada imamo. S FlaggedRevsima, moguće je čak i to ocjenjivanje, koje onda generira popis članaka po kakvoći (kvaliteti). Moguće je odznačiti nečiju zastavicu koja je pogrešno postavljena, moguće je članku spustiti procjenu (ocjenu) te ga spustiti na odgovarajuću razinu, povisiti ocjenu (promaknuće, smatra se uobičajenim approve), moguće je i potvrditi istu razinu (re-review). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 5,47; 19. veljače 2017. (SEV)
Stanje u 06:19: 2079 neophođenih uređivanja. Kubura (razgovor) 06:20, 19. veljače 2017. (CET)
Stanje u 08:36: 1841 neophođeno uređivanje. Manje priče, više posla. Kubura (razgovor) 08:37, 19. veljače 2017. (CET)
Apsolutno sam ZA uvođenje očigledno potrebnih novih alata koji će ophoditeljima i administratorima olakšati pregledavanje nepregledanih promjena. Maestro Ivanković 19:54, 22. veljače 2017. (CET)
Ako će ovaj novi alat poboljšati održavanje projekta, onda može.
Ozastavičivanje može biti dobro, no volio bih znati tko će ozastavičiti. Da ne bude kao s ophoditeljima koji "lete" po uskličnicima i onda ophoditelj koji zbilja čita sadržaj ne uoči da je prošlo destruktivno uređivanje.
Nitko od nas se ne razumije u sve teme, pa dok naiđe onaj tko se razumije, izašao je upitni razl s popisa jer pogled unazad u prošlost je ograničen. Također, u ophodnji je i problem ocijeniti je li nešto kopirano. Često kad ophodiš možeš samo po stilu pisanja ocijeniti djeluje li kopirano s ozbiljnih izvora, jer nije sve na internetu. I kad je na internetu, nije svaki internetski dostupan sadržaj odmah vidljiv u tražilicama. Kad ideš pretraživati je li odnegdje kopirano, pa onda s pregledavanjem tražilice preko dijela teksta ophodnja ide vrlo, vrlo sporo. A i kad tako pretražuješ, ni to nije jamstvo da ćeš naći kopirani sadržaj, jer ili ćeš naići samo na propisno citirano ili na sažeto prepričano ili na kopirani tekst gdje je u brzini suradnik (a to može biti i osoba iz ustanove koja je dala dopuštenje!) zaboravio postaviti oznaku za dopuštenje. Ako ophodnja ide sporo, nepregledane promjene stoje i otežavaju održavanje.
Problem mogu biti i uredno citirani članci. Izvor nije internetski dostupan, tekst je zbilja točan, ali svi ne znamo sve. Tko od nas može ići svaki čas u knjižnicu provjeravati, pod uvjetom da ta ima tu knjigu i to još ako je dostupna? I k tome sve to radeći besplatno? Nitko.
Problem je i uredno uređivanje. Suradnik unese veliku količinu teksta - znate li koliko oduzme vremena za to sve provjeriti? Lako je kad je odlomak, pa ti je opće znanje i brzinski pregled Googleom od pomoći. Što kad suradnik u jednom snimanju snimi "članak veličine Biblije", što mnogi idealisti ovdje vole tražiti od suradnika (... a sami rijetko kad napišu)?
Uz sve to, može se dogoditi "plijesan u zdravom kruhu". Ispravno prenese (ako je s dopusnicom, s ili bez urednih izmjenica u preuzetom tekstu), ili napiše normalno, a onda u tom tekstu bude nešto čemu nije mjesto u članku, bilo da je šala, (ne)namjerna netočnost koja može biti bezopasna (gusari su prenijeli teret na mazgama, a u stvari na magarcima) ili opasna netočnost (recimo članci o kemiji, medicini, problem (ne)jestivih biljaka, ine osjetljive teme). 30.000 bajtova teksta, jednu 5 zaslona za čitati, a samo tri redka ne valjaju i od toga netko može praviti problem.
Nekad nam pomaže filtar zloporaba, ali on funkcionira samo za očigledne pogrdne riječi. Kod izvrtanja činjenica i raznoraznih glupiranja softver ne pomaže.
Isprevrnuti tekst onemogućuje prijegled teksta po razl-ovima, nego moraš sve čitati, kao i neke vrste uređivanja gdje ispadne kao da se nešto nije mijenjalo (a jest!) ili pak da je promijenjen cijeli odlomak, a radi se o maloj promjeni.
Kako će u ovome pomoći ozastavičivanje?
Ako bude ono "sighted" moglo značiti "ne razumijem se u temu, čini mi se po općem znanju da nije sprdačina i da je ozbiljno, da ima smisla i da autor ne laže, ali nemoj me hvatati za riječ, pustio bih ovo dalje", onda ima smisla. Kubura (razgovor) 07:15, 23. veljače 2017. (CET)
Osobno ne vidim kako bi sistem mogao zaštekati sa novim postavkama i ponašati se gore nego je trenutačno stanje. Smatram da neopravdano pružamo nekakav otpor prema "novim stvarima", samim time jer će nam trebati vrijeme navikavanja na novi proces ophođenja postoji neki strah ili averzija prema novom. Dječijih bolesti će biti ili neće, čisto sumnjam da će svi suradnici koji ophode isto reagirati na alat. Sve je rješivo. Može se (valjda) i u slučaju da se sistem pokaže ajme i kuku, vratiti i na staro. Takoreći da uvedemo pokusnu verziju.
Ljudi, skupimo glave, poslušajmo glas razuma koji postoji na drugim wikipedijama koje već koriste sistem duže vremena, uključimo alat i šibajmo dalje. Ako što zapne, svi smo odgovorni, popravit ćemo, ako prođe sve u redu, Bog ga blagoslovio, napravili smo korak naprid i nastavimo stupati u tom pravcu. --Domjanovich (razgovor) 13:18, 23. veljače 2017. (CET)
PROTIV Ima zaista dobrih alata, ali ovaj se na de:wiki često rabi kao odlična mogućnost za manipulacije "zaštitnika" de:wiki. I to je jedan od razloga zašto sam protiv. --Roberta F. 12:29, 28. veljače 2017. (CET)
PROTIV Nakon dužeg promišljanja. Opet se svodi na to tko će raditi, zvalo se to ophoditi ili ozastavičivati. Ophoditelj nema vremena proučavati ocjene - to je dodatni posao koji dodatno usporava, a ozastavitelj će se samo dodatno lomiti, kakvu ocjenu dati. Kubura (razgovor) 19:18, 28. veljače 2017. (CET)
ZA (Ako se glasuje!) --Domjanovich (razgovor) 15:56, 1. ožujka 2017. (CET)
ZA (bit će i wikipedija:prijedlozi (podstranica) za glasovanje). Vjerujemo postojećim ophoditeljima, zar ne? Plus, činjenica, ne uvodi se de.wiki model, praktično svako uvođenje mw:FlaggedRevisions je unikatno za svaki pojedini projekt. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,20; 1. ožujka 2017. (SEV)
Iako postoji izreka da je svaka promjena (makar i gora) dobra, ovdje je ostalo neodgovoreno pitanje tko?. Indirektno sam ga spomenuo u mom odgovoru Domjanovichu od 16. veljače, a drugi su bili direktniji od mene. Dok se ne nabave automobili, od široke autoceste nema koristi.--MaGa▀▄poruči mi 17:14, 1. ožujka 2017. (CET)
Pozdrav. :) Predlažem da malo pažnje posvetimo našim smjernicama i uputama. Neke bi trebalo dopuniti, neke napisati, ... - npr. Wikipedija:Kriteriji gdje piše "Na engleskoj wikipediji ovi kriteriji su opisani opširno i detaljno, ovdje se navode samo najvažniji:" mogli bi prevesti te kriterije s engleske wikipedije, što bi pomoglo suradnicima (bilo novim bilo starim) koji ne razumiju engleski jezik. Trebalo bi i napisati neke smjernice - npr. Wikipedija:Bez izvornog istraživanja (en), kako pokrenuti nove wikiprojekte (en) ili "ukloniti" crvene poveznice iz Mape pomoći. Možete i malo proći po kategoriji Pomoć pa ako uočite koju smjernicu koju treba dopuniti ili ažurirati malo joj se posvetite.— Hmxhmx 19:42, 6. ožujka 2017. (CET)
Pozdrav! Zanima me zašto su neki predlošci zaštićeni samo za administratore? Konkretno, govorim o Predložak:Infookvir_glazbenik, Predložak:Citiranje weba, Predložak:Citiranje knjige, Predložak:Infookvir naselje, Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj, Predložak:Infookvir grad, Predložak:Infookvir monarh, Predložak:Infookvir plivač, i sličnima. Ovo nepotrebno otežava rad, i koći napredak. Zašto se inzistira na najvišem stupnju zaštite? O tome sam već pisao ovdje, no nisam dobio odgovor ni objašnjenje. Molim da se malo razmisli o ovakvom načinu rada, i o posljedicama koje ono ima za projekt. Lijep pozdrav! --Ivi104 (razgovor) 14:07, 7. ožujka 2017. (CET)
Razumijem da su predlošci kompleksne stvarčice koje ne treba olako mijenjati. U stvari, ne želim promijeniti kôd samog predloška, već samo dodati svojevrsne "upute" na njegov kraj. Pogledajte posljednje izmjene u npr. Predložak:Taksokvir ili Predložak:Infookvir kemijski spoj kako biste vidjeli o čemu se radi. Ivi104 (razgovor) 07:35, 8. ožujka 2017. (CET)
Postoji li mogucnost da se nekim ophoditeljima dodijeli npr. (samo) pravo 24satne zabrane nekim vandalima? Naime zna se desiti da jedan vandal napravi po 20 izmjena dok je tu nekoliko ophoditelja i te izmjene stoje po nekoliko sati. Ovim bi se postiglo nekoliko stvari: prvo da se ovi ne "osokole" i da ne nastave s takvom praksom dalje, drugo da i drugi "Danajci" ne nastave na taj nacin a laksi je posao kasnije i administratorima. Svjedoci smo da je ucestalost takvih uredjivanja poprilicno velika u zadnje vrijeme. Odmah cu reci da to ne govorim zato sto me interesira da bih ja tako nesto radio ali recimo dodijeliti suradniku mmarreu takav alat bi po meni bio dobar potez, ako bi se naravno on slozio. Ili neki/a drugi/a provjereni/a suradnik/ca. Pozz--El hombre (razgovor) 20:52, 9. ožujka 2017. (CET)
((Odgovor od krajnje lijevog ruba, najpoštenije))
Da kojim slučajem postoji razina zaštite članaka "samo za ophoditelje", i da ophoditelji imaju ovlast zašititi članak/stranicu, ta ovlast donosila bi i mogućnosti zaštite ovim razinama:
Tada bi ophoditelj koji bi ujedno imao mogućnost protect
(mijenjanja razina zaštićivanja i uređivanje zaštićenih stranica), mogao zaštititi stranicu onom razinom zaštite pod kojom ni sam/sama ne bi mogao uređivati stranicu. Tu dolazimo do problema, kao prvo, potencijalnog prebacivanja loptice administratorima, kao drugo, nakon slučajne ili namjerne upotrebe zaštite "samo za administratore", nijedan legitimni suradnik s dobrim namjerama ne bi mogao uređivati članak dok administrator ne otključa članak.
Sve je ovo isključivo načelno rečeno rabeći osnovnu logiku. Moglo bi biti da bi takav turboophoditelj (ophoditelj², megaophoditelj, veliki ophoditelj, najodličniji ophoditelj), mogao i uklanjati zaštite, pa čak i one najviše, ukoliko programski nije dobro riješeno, iako sam uvjeren da jest dobro riješeno.
Meni se čini da bi uvođenje takve suradničke skupine dodatno raslojilo zajednicu, što znači, ili bi svi ophoditelji dobili dodatnu razinu prava ili nitko. Time bi se "uštedilo" stvaranje dodatne suradničke skupine.
Slična stvar je i s blokadom, ne može se ograničiti da imaš pravo blokirati suradnika samo na neke rokove. Ili imaš to pravo u njegovoj potpunosti ili ga nemaš.
Drugo bi bilo imati mogućnost izbora privremenih (testnih, pokusnih, probnih) administratora, koji bi bili izabrani na neki rok, 6 mjeseci, 1 godina, poldrug godine, pa tek onda "trajni" status, što se već provodi na projektima koji nemaju lokalnog birokrata. Zanimljiv popis na m:User groups#Local groups.
Što se tiče raslojavanja, samo ukoliko bi svi ophoditelji dobili ista prava, samo tada dodatnog raslojavanja ne bi bilo, kako bilo, po meni i suradnici koji su u statusu automatski ophođenih suradnika mogli bi stjecati to pravo zaštićivanja (odvojena i posebna suradnička skupina zaštititelja), ukoliko se zaista bore protiv vandalizama i ujedno su pouzdani članovi zajednice, a neki ophoditelji uopće se ne bore protiv vandalizama već gledaju samo i isključivo samo svoja posla. Nije da ih ne razumijem, kad vidim da netko pogrješno radi i uporno pogrješno radi ukloniteljskim alatom, i uporno ne popunjava sažetak izmjene otežavajući nama ostalima da ne možemo s lakoćom znati na koju izmjenu da vratimo neki sadržaj stranice... nije ni to mala stvar, jer se na nekim projektima gube i administratorski statusi zbog zlorabe tipke [ukloni] (engl. rollback).
Nadalje, mislim da bi u slučaju stvaranja dodatne suradničke skupine bilo puno čudnih situacija u kojima bi kraći kraj izvlačila strana s manje alata na raspolaganju. Bolje bi bilo razmisliti o predloženicima, jer predloženik koji ucjenjuje zajednicu svojim ostankom samo u slučaju da mu/joj se potvrdi njegova isključiva ispravnost, valjanost, vrjednoća, kakvoća, samo njegova i ničija više, suradnik koji javno ucjenjuje »ili ON ili ja«, koji ne zna za smjernicu WP:V, da ne nabrajam dalje, ne može biti u predloženikom (u takvom slučaju, u tom razdoblju »wikiživotopisa«). Najgore od svega, tužna je činjenica da administiriranjem projekta, održavanjem projekta, borbom protiv vandalizama i širenjem u sva područja wikipedijskog (i wikimedijskog) djelovanja suradnik kao da ne dobiva »ono što se traži« za predloženištvo i uspješno potvrđivanje tog predloženištva. Jednom je jedan suradnik govorio i o »bakicama« koje dolaze samo na glasovanja, a i jedan drugi suradnik o onima koji glancaju svoje alate u vitrinama. Iako je sve relativno, i vječna samo mijena jest, najvjerojatnije je da o bitnim pitanjima zaista odlučuju oni koji su djelatni na wikipediji u nekom danom razdoblju, sagledavano kroz prizmu pribivanja na wikipediji unutar nekih susljednih sedam dana. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 7,43; 10. ožujka 2017. (SEV)
Na Zajedničkom poslužitelju je u tijeku prvi krug izbora za sliku godine. Kao i uvijek, izbor je velik, pa dajte svoj doprinos.--MaGa▀▄poruči mi 19:37, 17. ožujka 2017. (CET)
Vijesti su malo starije, ali za lijepe vijesti nikad nije kasno da ih se čuje. Neki su mu našem kolegi Dončcu prigovarali zbog slabijeg hrvatskog, ali kolega Doncsecz je dobio malo priznanje uvrštavanjem fotografije na portal Narod.hr [2]. Također, djelo našeg kolege Mostarca uvršteno je u jedan drugi članak na istom portalu.[3]
Čestitamo kolegama! Kubura (razgovor) 23:32, 17. ožujka 2017. (CET)
Želim vas obavijestiti da počinje 3. projekt Wikipedija:CEE Proljeće 2017. (CEE proljeće 2017): ovo je natjecanje u pisanju članaka o Srednjoj i Istočnoj Europi, organizira se od 21. ožujka (danas) do 29. svibnja. Ideja je jednostavna: svaka Wikipedija sudionica daje popis članaka o svojoj zemlji, i piše članke na svojoj Wikipediji o drugim sudionicima. Popis članaka o kojima se piše je ovdje:m:Wikimedia_CEE_Spring_2017/Article_Lists
Pozivam sve zainteresirane da sudjeluju. Prošle godine bili smo vrlo uspješni.--Fraxinus (razgovor) 14:58, 21. ožujka 2017. (CET)
Drage kolege, još jedan veliki uspjeh.
Evo smo se naželi i očistili nepregledane promjene. Sad neka svatko od administratora i ophoditelja obavi svoj mali komadić posla, neka svatko pregleda dnevno 10 do 20 uređivanja i ne će biti prezatrpanih neophođenih nedavnih promjena. Sretno uređivanje (i pregledavanje :) ) Kubura (razgovor) 04:49, 22. ožujka 2017. (CET)
Dobra večer,
Upravo sam aktivirati Huggle ovaj wiki.
To je program za otkrivanje i combatre vandalizam.
Pozivam vas da ga probati na Wikipedija:Huggle prevesti / Configure / prilagoditi Wikipedija:Huggle/Config+Wikipedija:Huggle/Message, ako već nije.
Ugodna večer. obavijest Ivi104. -Framawiki (razgovor) 20:53, 26. ožujka 2017. (CEST)
U dobroj namjeri napravi nam ti nered programom koji bi trebao sprječavati takve stvari. :) Kubura (razgovor) 06:51, 31. ožujka 2017. (CEST)
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Arhiv 2017 3, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.