Molim, pogledati komentar na stranici Ovčji otoci! Dejana 13:03, 23. siječnja 2006. (CET)
Sređeno.
Prijedlog: Razgovor o kategoriji:Ruski federalni subjekti/potkategorije.
Molim za vaše komentare.
Pliiiiz?
Od nedavno sam počeo pisati tekstove o židovskoj religiji i povijesti. Primjetio sam da postoji konfuzija sa kategorijama, a i nekim člancima. Naime, postoje kategorije "judaizam" i "izrael", neki članci imaju jednu kategorijazciju,neki drugu. Da bude kompliciranije, u članku "Palestina" (kategoriziran pod "Izrael") govori se isključivo o povijesti Židova, što je višestruko neodgovarajuće. U članku "Židovi" stara povijest je vrlo kratko prikazana i nema linka na članak "Palestina". Članak "Yawer Arafat" je u kategoriji "Izrael" isl.
Treba prvo srediti kategorije. Mislim da je najbolje uvesti opću kategoriju "Židovi". Unutar nje, može biti potkategorija "Izrael", koja se odnosi isključivo na DRŽAVU Izrael, te kategorija "judaizam" (ili "židovstvo") koja se odnosi na RELIGIJU.
Povijest Židova iz članka "Palestina" prebaciti u članak "Židovi", zapravo, taj bi članak bio preglomazan, pa ga treba podijeliti.
Ja sam počeo "induktivno", napisao sam neke posebne članke: farizeji, zeloti, Sinedrij, Hilel i još neke, pišem i pripremam još, Talmud, Kabala itd.
Ima li mišljenja o tome?--Fausto 13:13, 24. siječnja 2006. (CET)
Ima :). Do sad si se pokazao kao netko kome se može vjerovati u pogledu stručnosti :). Sve gore navedeno se čini kao super ideja :). Samo naprijed. Ako i pogrijesiš, brzo ćemo reagirati.
Ne znam tko je od pametnjakovića developera (sa meta-wiki) petljao sa Posebno:Disambiguations, ali ta stranica na radi kako treba. Nedavno sam primjetio kako se popis tamo naglo smanjio (bez da su linkovi popravljeni) i bilo mi je malo sumnjivo, a sad vidim da popis definitino nije ni blizu kompletan. Evo primjera: SDSS je razdvojbena stranica, tamo pokazuju 4 stranice, a toga nema na Posebno:Disambiguations.
Zna li netko kako se može vratiti stara verzija skripte? Zna li netko kako da upozorim developere na ovo?
Ne bi li bolje bilo ove stranice zvati razlikovnim? Nije im funkcija razdvajati (niti razdvajbati :-), nego objasniti razliku i pomoći kod razlikovanja dvaju pojmova koji se jednako pišu. Ili? --Stefica 11:53, 16. veljače 2006. (CET)
Mislim da bi bilo dobro da se clanak o nesreci u Crnoj Gori postavi na naslovnu stranicu.Hvala
Ako je Tesla "Srpski naucnik po narodnosti,a hrvatski po rodjenju",onda je su i na primer i Milan Martic i Milorad Pupovac "po rodjenju hrvatski politicari"???212.200.135.142 05:30, 26. siječnja 2006. (CET)
Milorad Pupovac jest hrv.političar. Milan Martić je hrv. odmetnuti policajac, odnosno on je hrv.kriminalac. Kubura 17:38, 29. siječnja 2006. (CET)
Divna, molim Te objasni mi što znači, u slučaju članka Vlado Šantić, "Wikipedizirati"! Ta i još jedna druga poruka, o malom broju poveznica, nalazila se rano poslije podne na tekstu članka kojeg sam napisao oko deset sati. Morao sam ići nekamo i kad sam se vratio našao sam te dvije poruke koje je stavio Sombrero. Ja sam postupio kako sam umio i poruke su skinute. Sad se vratim i nađem Tvoju poruku. Znači, Ti i Sombrero nemate isto poimanje wikipediziranja. Hajde, molim Te lijepo, žrtvuj malo vremena i wikipediziraj članak, pa da imam jedan obrazac koji više drugi neće negirati.--Tomahawk_Cheerocky 18:08, 25. siječnja 2006. (CET)
---
Meni je isto ponekad malo bedasto što se samo stavi obavijest da treba dodati poveznice i onda ja, kad naiđem na takav članak, kao debil povezujem tekst koji je očito već netko čitao. Šta nije bolje da kad netko naiđe na tekst koji nema poveznica, poveže i točka. Čemu obavještavati druge da nema poveznica? Ne shvaćam svrhu te obavijesti! Ok mi je kad se uopzori da članak treba dovršiti, provjeriti točnost i sl., al ovo s poveznicama mi se ne čini racionalno. Ili možda ne shvaćam svrhu? Dejana 18:13, 25. siječnja 2006. (CET)
Divna Jakšić 19:11, 25. siječnja 2006. (CET)
I ne samo to što je Divna rekla. Ako članak nema wikipoveznica softver ga ne računa kao članak ima ga ali ga nema u brojnom stanju. Druga stvar je da te poveznice ma kako glupo i čudno izgledale su duša ove enciklopedije. A sami pojam wikipedizirati znači da članak treba preurediti u wiki tekst, a pojam wikipoveznice opet govori sam za sebe. Ako je nerazumljivo pogledajte ovdje i pročitajte sve. --Andrej Šalov 19:19, 25. siječnja 2006. (CET)
P.S. Pogledatio komentar uz članak koji su svi samo otvorili i stavili upozorenja, a nitko nije htio pročitati, Mario Kovač. Što s njim? Dejana 19:25, 25. siječnja 2006. (CET)
Listao sam malo enciklopediju i moju omiljenu sekciju povijest, a onda vidio da je došlo do greške. Isti link koji se odnosi na caricu Zoe u Popisu bizantskih careva odnosi se i na Zoe Indijance. Može li se to nekako izmjeniti?
Predlažem da se za označavanje teksta (npr. na stranici Stil) koriste hrvatski tradicionalni tipografski nazivi masno (umjesto eng. bold) i kurziv(no) (umjesto eng. italic). Zoran Lukić
Evo malko sam više pogledavao okolo i razmišljao o oblikovanju članaka, pa da kažem koju o jednom od (opravdanih) prigovora člancima na wikipediji, naime da često ne navode izvori.
Ja svaki put, kada neki tekst napišem, dodam dolje poglavlje ==Literatura==, i tu navedem, prvo, knjige koje sam DIREKTNO koristio pri pisanju teksta, i drugo, knjige koje su dostupne na hrvatskom jeziku (ili na srpskom, izdanja koja se kod nas mogu naći) i koje bi mogle biti zanimljive onome koga tema zanima za daljnje proučavanja. Pogledajte npr. kako to izgleda u članku Farizeji. To dakle, naravno, nije ekstenzivna bibliografija, kakve se prilažu uz znanstvene članke. U tekstu, pak, uz citate navodim ime autora i stranicu.
Ništa mudro (ako, naravno, netko koristi knjige! :)) a mislim, da je značajno. Jer, kako upravo napisah gore u temi "Židovi", surfanje je divna stvar, ali bez čitanja knjiga ne može se ozbiljno shvatiti neka tema! Zato, osim što navodim izvor, time istovremeno potičem zainteresirane da i sami potraže literaturu.
Prvo, kad pišem članak, pogledam što ima na tu temu u [Hrvatski enciklopedijski rječnik], [Opća enciklopedija JLZ] i [Opća i nacionalna enciklopedija], pa i njih navedem u spisku literature, ako sam ih koristio.
Nastojim pogledati na internetu ima li nešto o knjizi koju citira, pa i tu dodam link--Fausto 15:27, 27. siječnja 2006. (CET)
Evo, ako je kome promaklo sa razgovora o Ovčjim otocima. Ovo bi bio naputak za povratak naziva članka sa "Ferojski otoci" na "Ovčji otoci".
Ovo je sa stranice Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske Ovo službenije ne može biti. Kubura 15:36, 27. siječnja 2006. (CET)
Svaka vam cast sto Ante Pavelić na vasoj stranici nije ratni zlocinac... Sledece mozete da napisete da Hitler nije bio fasista... Kako vas bre nije sramota? 212.200.135.174 17:27, 27. siječnja 2006. (CET)
Obrazovani "tisucletni" narod,a ne zna srpski...Nije ni cudo sto ste Pavelica predstavili kao patriotu i oslobodioca.A taj isti Pavelic je i odgovoran sto se Hrvati sada smatraju genocidnim narodom... 212.200.135.174 18:18, 27. siječnja 2006. (CET)
На дан 9. октобра 1942. године Лубурић Вјекослав звани "Макс" је на свечаности у Јасеновцу, коју је приредио као прославу годишњице своје крваве владавине у свом одржаном говору рекао: "..и тако смо вам ми у овој години овдје у Јасеновцу поклали и више људи него османлиско царство за цијело време боравка Турака у Европи".
Znamo mi i čirilicu! Evo i prevoda:
Na dan 9. oktobra 1942. godine Luburić Vjekoslav zvani "Maks" je na svečanosti u Jasenovcu, koju je priredio kao proslavu godišnjice svoje krvave vladavine u svom održanom govoru rekao: "..i tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali i više ljudi nego osmanlisko carstvo za cijelo vreme boravka Turaka u Evropi".
Jeste,i jos,ako slucajno znate i engleski:
During the 1961 trial of Adolf Eichmann, Alexander Arnon (secretary of the Jewish Community in Zagreb) testified about the treatment of Jews in Yugoslavia during the war. See [Alexander Arnon testimony]
Q. One more question: I am not sure that I heard correctly when you said that in one camp hundreds of thousands of Serbs were exterminated?
A. Hundreds of thousands.
Q. In what year was that?
A. Beginning in 1941, and until the end.
Q. And who killed them?
A. The Ustashi.
Some of the higher numbers were reported by various German generals during the war. Various German military commanders gave different figures for the number of Serbs, Jews and others killed on the territory of the Independent State of Croatia. They circulated figures of 400,000 Serbs (Alexander Lehr); 350,000 Serbs (Lothar Rendulic); between 300,000 (Edmund Glaise von Horstenau); more than "3/4 of million of Serbs" (Hermann Neubacher) in 1943; 600-700,000 until March 1944 (Ernst Fick ); 700,000 (Massenbach). 212.200.135.174 18:39, 27. siječnja 2006. (CET)
Od vremena na vrijeme, covjek naidje na tezu o genocidarnosti hrvatskog naroda, pa, kako vidim, ni stranice ovog postovanog foruma nisu od toga postedjene. Ne mogu a da na to ne odgovorim.
Ljudska zajednica se moze definirati na osnovu mnogih kriterija ali nikako na osnovu principa kolektivne krivnje iz jednostavnog razloga sto se taj princip u okvirima jurisprudencije nase zajednicke zapadne civilizacije jednostavno ne priznaje. Stvar je jasna, ako ni roditelji ubojice koji su ga odgojili nisu pred sudom krivi za njegovo pocinjeno djelo, jos manje to moze biti kriv narod kojemu on pripada.
Nirnberski sud ratnim zlocincima posljednjeg svjetskog rata to je jasno potvrdio. Na optuzenickoj klupi bile su osobe a ne narod. Cak ni Nacionalsocijalisticka stranka Njemacke kao takva nije bila sudjena.
Hrvatski narod je za vrijeme II. svjetskog rata prozivljavao teska vremena kao i uostalom gotovo svi drugi narodi Europe. Hrvatskoj se nametnula vlast koja po nikakvim kriterijima, demokratskim ili inim, nije bila izraz narodne volje. Na zadnjim slobodnim izborima uoci rata 1938. g. veliku vecinu od gotovo 90% dobila je izrazito pacifisticka HSS. No ona nije dobila blagoslov okupatora (Dr. Macek je dobio od njemackog poslanika u Zagrebu u paketu pistolj - valjda da ucini samoubojstvo?) pa je morala odstupiti a na vlast NDH su dosli Ustase.
Nitko pametan u Hrvatskoj nije ponosan na dogadjaje koji su se kod nas zbili u ratnim uvjetima, no ako je netko sklon kritici onda treba prvo biti dosljedan i pomesti pred vlasitim vratima. Ne zelim govoriti o ratnim godinama kad nijedan narod nije bio svoj vlastiti gospodar jer to ne bi bilo posteno. Ako kriticar koji nas ovdje krsti genocidarnim narodom bolje pogleda sto se u mirnim godinama dogadjalo u prostorima u kojima su zivjeli njegovi sunarodnjaci vidjet ce ruznu sliku politickog nasilja i ubojstava. Da nabrojim neke: asasinacija Obrenovica prije I. svjetskog rata, ubojstavo Austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove zene u Sarajevu 1914, ubojstvom hrvatskih narodnih zastupnika Basariceka i Radica u beogradskoj Skupstini, i na kraju, sad nedavno, smaknuce srpskog premjera Djindjica usred Beograda. Ipak, usprkos svemu, nikome zdrava razuma ne pada na pamet da zbog toga okrivljuje i etiketira srpski narod kao zlocinacki.
Sto onda reci za takve koji promicu teze o genocidarnosti hrvatskog naroda? Moje je misljenje da je to cisto politicko oportuni potez koji nema veze s promicanjem istine. O motivima takvih trgovaca apsurdnih ideja moze se samo nagadjati. Ja ih neznam, no znam nesto drugo, a to je da od bratstva i jedinstva jugoslavenskih naroda nije puno ostalo. Jedinstvo je zauvijek nestalo, pregazeno hodom vremena a bratstvo bi se jos moglo spasiti ako bude vise dobre volje a manje zlonamjernih optuzaba.
Na kraju jedan konstruktivan savjet gradjanima zemlje "Smesnog imena i tuzne sudbine", kako je jedan beogradski novinar prozvao svoju vlastitu domovinu, koji neumorno ceprkaju po nasoj povijesti. Okrenite se vise buducnosti jer nju mozete oblikovati da vam bude manje tuzna, a proslost, kakva god je bila, ostavite na miru jer se ionako nemoze vise promijeniti.
Kako se u tražilici pišu znakovi poput Ö,ö, Ý,ý....? Mnogi ne znaju pod kojim kodom se nalazi pojedini znak. Ne bi li bilo dobro da se negdje pri dnu svake stranice nalazi obrazac koji se pojavljuje kad se uređuje stranica?
I predlažem da se i tamo dodaju neki švedski, norveški, danski... znakovi Å, å, Ø, ø, francuski: Ç, ç, È, è...Oni se pojavljuju u imenima... Dejana 11:42, 30. siječnja 2006. (CET)
Napravljena je promjena imenskog prostora Wikipedia: u Wikipedija: (sa "j"). Automatski je promijenjena velika većina poveznica na stranice u tome imenskom prostoru, ali ipak je moguće da je nekoliko poveznica ostalo nepromijenjeno. Ako dakle uočite poveznice na [[Wikipedia:Neka stranica]] koje vas odvode na nepostojeću stranicu na engleskoj Wikipediji, molim vas da ih promijenite u [[Wikipedija:Neka stranica]]. Ubuduće, poveznice na Wikipedia: (bez 'j') više neće funkcionirati, tj. vodit će na englesku Wikipediju! Zbog automatske promjene svih poveznica koje su sadržavale Wikipedia: mnogi suradnici dobit će pogrješnu obavijest o novim porukama. Hvala na razumijevanju. --Elephantus (razgovor) 03:17, 1. veljače 2006. (CET)
Potez sasvim u redu. Kubura 16:53, 1. veljače 2006. (CET)
Konačno se netko sjetio i toga!!! Bilo nužno! Damirux 09:08, 3. veljače 2006. (CET)
Sjećam se predavanja prof. Silića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji je objašnjavao da hrvatska jezična tradicija propisuje imena oblika Maria, dok je Marija oblik koji se tolerira. U tom smislu pitam se nije li Wikipedia trebala ostati, kad se već tako zametnula na početku? Zna li netko više o tome?--Stefica 11:50, 16. veljače 2006. (CET)
Možda ne bi bilo loše da se mjesto "doprinos" stavi "prinos". Hrvatski je "pridonijeti", dok je u srpskome "doprinijeti", s istim značenjem. Nije da tjeram neki hiperpurizam (i ovo je OK), no, ako se administratorima da, to se može ispraviti. Naravno-i "doprinos" je hrvatski, a "prinos" zvuči pomalo arhaično, pa stoga, odlučite sami. Mir Harven 14:40, 1. veljače 2006. (CET)
Jedna riječ, jedno značenje= siromašenje jezika--Tomahawk_Cheerocky 21:18, 2. veljače 2006. (CET)
Suradnici Sombrero, Zmaj i ja dogovorili smo prijedlog o kategorizaciji članaka vezanih uz zemljopis/geografiju. Prema našem prijedlogu, svi bi članci koji su vezani uz neki konkretni zemljopisni pojam (npr. Zemljopis neke države, zatim članci o pojedinim kontinentima, morima, planinama, rijekama...) išli bi u kategoriju Zemljopis, a članci koji se bave općim zemljopisnim temama i disciplinama geografije u kategoriju Geografija. Dvije bi kategorije bile povezane ovećim natpisom koji upućuje i na onu drugu kategoriju. Pozivam ostale suradnike na komentar. --Elephantus (razgovor) 19:37, 4. veljače 2006. (CET)
Dobra ideja, ali postoji "maleni" problem. Ako bi se u kategoriju zemljopis ubacili članci o "geografijama" nekih država, članci o pojedinim kontinentima, morima, planinama, rijekama..., što bi onda sadržavala kategorija fizička geografija ili antropogeografija?
Ako svaki predmet ima jednu kategoriju, koja se dalje dijeli na potkategorije, zašto tako ne bi bilo i s geografijom. Da li mi možeš objasniti što si želio reći s općim zemljopisnim temama?
Mislim da bi svatko trebao na wikipediji odabrati (čitaj: uređivati) područje kojemu je blisko. To naravno ne znači da samo pojedinac ima pravo na određeni predmet, već da postoji dijalog među suradnicima koji imaju zajedničke interese.
Nisam gledao vaše doprinose o predmetu geografije na wikipediji, ali evo malo kviza da vidim kako stojite s geografijom. Pitanja su uzeta s prijemnog ispita (slična su i na natjecanjima iz geografije), ali odabrana su neka od lakših. Pokušajte bez pomagala.
1. Koje je godišnje doba na južnoj hemisferi kada je Zemlja najudaljenija od Sunca? ________
2. Iz suptropskih maksimuma prema polju ekvatorijalnog niskog tlaka pušu vjetrovi koji zbog centrifugalne sile skreću na _______________, a nazivaju se _______________.
3. Mjera agrarne politike kojom se teži zaokruživanju i okrupnjavanju zemljišnog posjeda naziva se ____________________.
4. Najveća rijeka koja utječe u Jadransko more je ____________________.
5. U gornjem dijelu riječnog toka dominira bočna erozija. TN
6. Područja gdje rijeke otječu u unutrašnje kopnene zavale ili jezera nazivaju se _______________________.
7. Zakonitost prema kojoj se s porastom nadmorske visine temperatura smanjuje za 0,5 - 0,6 °C na svakih 100 m naziva se ______________________.
8. Do početka demografske tranzicije stope nataliteta i mortaliteta su niske - visoke, a prirodni priraštaj nizak - visok. Nakon demografske tranzicije stope nataliteta i mortaliteta su niske - visoke, a prirodni priraštaj nizak - visok. (precrtaj suvišne riječi)
9. Koji tip dobno-spolne strukture stanovništva prevladava u razvijenim zemljama? ___________________
10. Teoriju o prenaseljenosti krajem 18. stoljeća iznio je ____________________.
11. Koliko se paralela nalazi na sjevernoj hemisferi, a koliko meridijana na zapadnoj?
12. Izbacite uljeza: London, Pariz, Beijing, Sidney, Tokyo
Članke koje navodiš nisu moji tekstovi nego moji prijevodi tekstova koji su napisali suradnici na engleskoj wikipediji. Članak Zemljopis Hrvatske, tj. Geografija Hrvatske ima, bez uvrede, smiješan tekst. Svaka zemlja može napisati ... je zemlja prekrasnih prirodnih ljepota. Ne znači da Hrvatska nema prirodnih ljepota, ali toliko teksta za tako općeniti članak je malo smiješno. Stoga sam odlučio što prije napisati članak o geografiji Hrvatske koji će bar donekle pomoći korisnicima hrvatske wikipedije kao i suradnicima na njoj da provjere ono što znaju, te da nauče nešto više o toj temi.
Geografija Indije tek je započeta, pa ne odgovara u potpunosti naslovu članka (nadam se da ću i to ubrzo napisati).
Rijeka, grad, planina... pojmovi su iz fizičke geografije, pa su stoga to geografske teme. Europa i Rumunjska (ili koja već druga zemlja) opet su geografske teme, jer čine geografske (tj. geopolitičke) cjeline. Nisi naveo dobar primjer u analogiji, jer grad, tj. kategorija gradovi, spada pod antropogeografiju (proučava međuostalom i naselja), a antropogeografija dalje pod geografiju. Kategorija geografija je najviša kategorija za tu temu odnosno predmet.
Kategorija zemljopis mogla bi obuhvaćati pojedinačne (ne posebne, niti opće) pojmove poput Bombay, Pula, Sava, Ural, ... ali mislim da nije potrebna jer se svi pojedinačni pojmovi mogu podvesti pod popise gradova, rijeka, planina... Naravno, ako želiš ostaviti kategoriju zemljopis, ona bi se onda trebala navoditi kao potkategorija kategorije geografije.
Istina je da sam stavljao kategorije koje nisu postojale na hr wikipediji, ali ne s nekom lošom namjerom. Kategorije koje sam stavljao prije ili kasnije će se otvoriti i na hr wikipediji. Ne slažem se s činjenicom da sam sustavno ignorirao postojeće kategorije, već nisam znao (nadam se da sad znam).
Geografska širina je ispravniji termin od zemljopisne širine, ali još ispravniji i od jednog i od drugog je latituda. Širina (duljina) se iskazuje u metrima, a ne u stupnjevima. Ipak od latitude učestaliji je termin geografska širina.
Problem kategorizacije ne obuhvaća samo jezična, nego i stručna pitanja. Normalno da poznavanje gore navedenih pitanja nije presudan faktor za kategorizaciju ili poznavanje geografije, ali je dobar putokaz tome. Svaka čast što znaš većinu odgovora na 12 postavljenih pitanja, ali nije sramota ne znati odgovoriti na neke od njih. Tvoj je izbor da ih ne napišeš, ali bolje biti neznalica na pet minuta, nego glupan za čitav život.
Hvala svima na komentarima. Prijedlog je, kako vidim, ni oduševljeno prihvaćen ni rezolutno odbijen, što bismo mogli shvatiti kao dokaz kvalitete. :-) Realizacija će biti u sljedećih dva-tri dana. --Elephantus (razgovor) 16:20, 9. veljače 2006. (CET)
Pitanja koja sam postavio nisu pravi pokazatelji znanja iz nekog predmeta niti znanja općenito. Ona ne predstavljaju ništa više do malenog kviza, koji da ima još tri pitanja bi izgledao poput Milijunaša iz geografije. Najmanji cilj ovih pitanja je bio pokazivanje da sam pametan, jer mislim da tek put spoznaje vlastitog neznanja vodi k znanju.
Izreka "bolje biti neznalica na pet minuta, nego glupan za čitav život" ne pojačava nikakav dojam, jer priznajem da nisam znao odgovor na pitanje što označava kratica CEM II/B-M (P-S) 32,5N koje je postavio suradnik MateoB. Ipak saznao sam da je to portland miješani cement, namijenjen pripravi betona i morta za građevinske radove koji se ...
Što se tiče kategorizacije, ne znam kako nešto može biti nebitno, a o tome govorimo. Čemu onda sva ova rasprava?
Zemljopis je riječ koju nisam počeo prihvaćati, nego sam je već odavno prihvatio. Ipak ovdje nije pitanje o prihvaćanju neke riječi već o točnosti njene uporabe. Iako kategorija zemljopis ima smisla, ona je nepotrebna jer svaki pojedinačni pojam iz geografije može se svrstati pod druge kategorije koje će pobliže označavati predmet.
Sombrero, hvala na prvoj i zasad jedinoj pohvali za dobar rad u prevođenju članaka i općenito za rad na wikipediji. Nemoj me samo previše hvaliti, da se ne uobrazim, jer moja je misao jednaka Šenoinoj I radi za svijet, al' ne slušaj pljeska; / I ljubi svijet, al' ne nadaj se plaći...
Za latitudu i geografsku širinu dajem prednost drugom izrazu, jer se više koristi, iako nema baš smisla. Svjetlosna godina nije protuargument ovom problemu, nego njen argument. Ovaj problem nije pametovanje, već samo shvaćanje osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.
Stvarno ne znam zašto suradnik Kubura omalovažava latinski jezik, jer stvarno bi se mogao zabrinuti koliko je sličnosti hrvatskog i latinskog (što je naizgled apsurdno). Primjeri poput izgovaranja diftonga u riječi jedanaest (ae=ai), množina srednjeg roda na -a, podudaranje dativa, lokativa i instrumentala u množini (isti nastavci), samo su neke od sličnosti ova dva jezika. Oni nisu bez razloga u istoj porodici jezika, a latinske (latinizirane) riječi karakteriziraju sve veće svjetske jezike (ne mislim ovdje na kineski i ostale istočne jezike koji imaju mnogo govornika, ali su relativno nerasprostranjeni). Nisi u pravu što se tiče mjerenja temperature, jer se temperatura mjeri jedinicama kelvina, a ne stupnjevima kelvina. To što je dozvoljena uporaba stupnjeva celzijevih, nema nikakve veze s latitudom, longitudom i sličnim problemima...
I za kraj moram upitati Elephantusa o kakvoj se realizaciji radi. Usput mi možeš i napisati kad si bio na državnom i koji si razred bio tada, jer smo se možda i vidjeli na natjecanju. Da li si bio možda u Batrini, Šibeniku ili Višnjanu?
Jel samo meni malo neprakticno u kategorije uvoditi i zemljopis i geografiju? Mislim, clanak se zove geografija jer to zemljopisci tako kazu, i, ako cemo biti dosljedni struci, onda moramo koristiti njihovo ime kad je opisujemo. (Osobno bih, kada bi se radilo o samostalnome projektu bilo kojega tipa inzistira na zemljopisu, ali wiki je nesto sasvim drugo) No druga je stvar kategorizacija! Pa samo kategoriziranje nema puno (citaj: nikakve) veze sa zemljopisom. I ne vidim cemu tu dodatno unositi nejasnoce. Kategorije bi trebale biti jednostavne i svima jasne! Podjela na kategorije koje bi nosile geografsko/zemljopisno ime mi nije bas logicna? Ovo su enciklopedijski clanci, ne moze se ovdje ici u detalje s kategorizacijom jer to narav clanaka ne dopusta, oni se sire izvan jedne kategorije, a sto su kategorije iscjepkanije, vise ce ih trebati!
Evo kompromisa: clanak je GEOGRAFIJA, a kategorije su ZEMLJOPIS!! Dejana 19:26, 13. veljače 2006. (CET)
Evo, prebacivanje završeno, možda mi je nešto promaklo, a bilo je i nekoliko dvojbenih slučajeva, ali siguran sam da će vrijedni Wikipedisti sve uočiti i ispraviti. --Elephantus (razgovor) 12:00, 11. veljače 2006. (CET)
Ja sam bio na državnom natjecanju dok je u Hrvatskoj već bio završio rat. U Batrini-Novoj Kapeli bilo je to 1999., u Šibeniku 2000., a u Višnjanu 2003. godine.
Ova sintagma da je zemljopis neupitno vladao u školama je toliko smiješna da sam se stvarno zabrinuo gdje su naš hrvatski jezik, a i znanost u Hrvatskoj krenuli. U poslijeratnom razdoblju napokon su vraćene neke zapostavljene hrvatske riječi koje su bile zamijenjene internacionalizmima (za koje su neki jako pametni ljudi mislili da su srbizmi). Tako je na primjer oficir postao časnik, a major bojnik. Ipak leksičke promjene u hrvatskom jeziku koje su bile potpuno opravdane, a potaknula ih je struka, ubrzo su pretvorene u lavinu političko-leksičkih promjena (ovaj put pod vodstvom nestručnjaka) kojom su potisnute i pokušane izbaciti riječi koje su neosporno trebale ostati u jeziku. Nažalost tu se našla i geografija (internacionalizam, podsjetnik na Eratostena i brojne druge geografe koji su razvijali i unaprijedili geografsku znanost), koja se ponekad nasilno pokušala izbaciti iz uporabe. Pojedinci koji su ustrajali na tom izbacivanju i potiskivanju, u vlastitom govoru su se odmah ispravljali (poput nekih robota sa sklopovljem u glavi) kad su rekli geografija, misleći da je to zatiranje hrvatskog jezika. Ipak činjenica da se geografija kao znanstveni i kolokvijalni termin i danas koristi, pokazuje da nije bilo pravih razloga za zamjenu te riječi sa zemljopisom, jer te riječi nemaju isto značenje.
Da se ipak vratim na kategorizaciju i imenovanje članaka. Upravo sam napisao članak Geografija Hrvatske u nadi da se vidi razlika između zemljopisa i geografije na primjeru jedne zemlje. Suradnik Elephantus je sve geografsko preimenovao u zemljopisno (osim predloška, kojeg je valjda zaboravio), pa je tako nastala i grana geografije koja se naziva, umjesto politička geografija, politički zemljopis (iskreno ovo prvi put čujem). Bilo je tu još drugih bezrazložnih promjena (polovina>polovica, razvitak>razvoj, dobiven>dobijen, nezavisnost>neovisnost).
Ne znam kako članak Geografija Hrvatske koja obuhvaća sve geografske discipline (grane fizičke geografije, antropogeografije i regionalne geografije) jednostavno bude prebačen na Zemljopis Hrvatske, a sami su suradnici rekli da pod zemljopisom smatraju samo prirodne elemente, dakle fizičku geografiju. Zamolio bih Elephantusa da vrati članak na prijašnji naziv Geografija Hrvatske s istoimenom kategorijom, koji će onda obuhvaćati sve članke koji se tiču istoimene teme, tj. predmeta. Tu ne moraju onda spadati samo teme o prirodnoj okolini (gradovi, rijeke, planine...), već i društvene i regionalne teme (razvoj gospodarstva, popisi stanovništva i kretanje broja stanovnika, geopolitički i geostrateški položaj...).
Ovo je mislim netko već napisao, ali nije zgorega ponoviti još jednom: zemljopis i geografija su istoznačnice. U velikom broju konteksta treba rabiti riječ zemljopis i ona je u tim kontekstima neobilježena. U isto tako značajnom broju konteksta treba rabiti geografiju i ona je u tim drugim kontekstima neobilježena. Kako je Wikipedija u prvom redu opća enciklopedija znanja, a ne resurs za stručnjake (iako u nekim svojim dijelovima to može postati), potrebno je članke pisati tako da je u prvom planu iznošenje činjenica, a ne jezik. Dakle, u nekim položajima, tekstovima, situacijama će prosječnom, izvanstručnom čitatelju parati uši "geografija", a u drugima "zemljopis". Ovakav dualitet termina stručno-izvanstručno nije nepoznat ni rijedak i nalazi se u velikom broju znanosti i znanstvenih disciplina, i u mnogim jezicima. Isključivost prema jednom ili drugom nazivu ne dolazi u obzir. Ponovit ću još jednom: za komunikaciju među stručnjacima pojedinog područja postoje znanstveni i stručni časopisi. Poveznice na takve članke su dobre i poželjne, ali wikipedijski sadržaj mora se prilagoditi obrazovanom, ali ipak izvanstručnom čitatelju, kakvih je najviše. --Elephantus (razgovor) 18:54, 11. veljače 2006. (CET)
Ovo što si napisao je podilaženje širokom čitateljstvu wikipedije (ako i ne malo potcjenjivanje). Mislim da bi trebalo napisati članak o stilu enciklopedije i čime bi se trebao on odlikovati. To nije problem, jer stil enciklopedije je znanstveni, a pošto je enciklopedija prikaz cjelokupnog znanja (bar bi trebala biti), onda se nejasni pojmovi (od najbanalnijih do najstručnijih) pronalaze u njoj. Enciklopedija služi da izvanstručni čitatelj sazna o stručnim terminima i nikako se ne bi trebala spuštati na druge razine, jer za to postoje druge vrste knjiga/internetskih stranica. Zemljopis i geografija trebali bi biti zastupljeni u wikirječniku, dok bi wikipedija trebala koristiti termin geografija. Ti bi kao administrator trebao zastupati objektivno, a ne subjektivno mišljenje.
Mislim da se to prije svega odnosi na uporabu posebnih ili pojedinačnih termina, dok je geografija opći termin koji razumiju svi čitatelji. Reći da termin geografija nije razumljiv širokom čitateljstvu isto je kao i reći da nitko nije čuo za termin fizika ili neki sličan internacionalizam za neku znanost.
Ja mislim da je ispravno Arktik i Antarktika, ma koliko to čudno zvučalo. Sječam se toga iz škole. Evo jedan primjer: EKSPEDICIJA ARKTIK-ANTARKTIKA 1994-1997.g (Hrvatska Čigra).
Enciklopedija ("Krležina") kaže: Antarktik (Antarktika), što meni izgleda kao "može i Antarktika, ali Antarktik je ispravno". No, očito može oboje. Branka France 10:20, 14. veljače 2006. (CET)
Svaka pohvala suradnici Branki France što pomaže u proširenju članaka iz geografije. Što se tiče naziva, svi su ispravni (i Arktik i Antarktik i Antarktika). Budući da ne postoji termin Arktika, onda bi slijedilo da se govori Antarktik. Ipak učestaliji je termin Antarktika koji koristi i Krležina enciklopedija JLZ iz 1966. (osobno smatram da bi se trebao koristiti termin Antarktika)
Što se tiče Istočnih Indija to je zasebna regija koja obuhvaća južnu i jugoistočnu Aziju, a nazvana je u suprotnosti prema Zapadnim Indijama (ili Zapadnoj Indiji) koja obuhvaća Kolumbovu "Indiju", tj. Karibe.
Evo mene kod kuće za računarom. Elephantus, Luka, Miran Speedy, Zmaj i Miloš, zahvalio bih se vama na današnjem ugodnom druženju i gostoprimstvu. Moja prezentacija o slovenskoj Wikipediji, koju sam obećao za potencialnu reciklažu, je ovdje: PPT (6,8 MB). Nadam se, da se još vidimo (sigurno se) i hvala još jednom! --romanm (razgovor) 23:18, 4. veljače 2006. (CET)
Koga zanima: Predložak:Newdsm. Ovaj se predložak postavlja iza poveznica koje su razdvojbene, no čije razdvojbene stranice još ne postoje. Sve piše na Predložak:Newdsm.
Za objavljivanje tekstova obuhvaćenih autorskim pravom pogledati - Wikipedija:Autorsko pravo
Damirux 16:20, 7. veljače 2006. (CET)
Ljudi moji, danas sam izgubio više od pola sata pokušajući pronaći "prijavu". Nakon što sam pootvvarao 30-ak stranica s raznoraznim uputama, konačno sam ju spazio u gornjem desnom kutu.
Bi li "admin" mogao postaviti još neki "ulaz" u lijevi stupac?
Dragi moji hr.wikipedijanci!Potreba se malko aktivirati i na dr.wikipedijama. Vidim da samo malen broj nekolicina naših suradnika sa hr.wikipedije radi na ispravljanju lažî i propagande na en. i de.wikipedijama. Pogledajte, primjerice, kakve je gnjileži sve bilo u povijesti članka [en:Molise Croatian dialect] (i njih su proglasili Srbima!). Članak je pretrpio nekoliko preusmjeravanja na "Molise Slavic dialect", i još uvijek to traje.
Tim agitatorima Moliški Hrvati nisu Hrvati, nego samo "Slavs", pa na koncu mrtvi hladni napišu da su ti ljudi "of Serb ancestry", zanemarujući hrvatsko podrijetlo te grane hrvatskog naroda koje je vidljivo po svim njihovim karakteristikama. Žalosno je da onakvu velikosrpsku propagandu širi tip, koji, po njegovim riječima, studira u Zagrebu! Kubura 17:10, 9. veljače 2006. (CET)
Sadrzaj je izbrisan na aktualnoj verziji, ali je svejedno interesantno pogledati posljednju natuknicu u poglavlju Customs na stranici: http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Handshake&oldid=34123675 A i neosporna je cinjenica da je to jedan sudac u Hrvatskoj zaista rekao... Dejana 18:47, 13. veljače 2006. (CET)
Sablazan... čuli smo. Bilo je to preneseno i u hrv. dnevnim tiskovinama (jedino nisu rekli na čijoj su wikipediji to pročitali). Ipak, ta poruka je vandalizam. I valja paziti da ne osvane opet na ikojoj wikipediji, jer će inozemci tako početi misliti o nama. Stoga molimo suradnike hr.wikipedije da pripaze na takva blaćenja na drugim wikipedijama, te ista ta blaćenja bez ikakva ustručavanja obrišu. Kubura 10:17, 16. veljače 2006. (CET)
Ne razumijem zašto se bunite - pa ta napomena je bila - skoro - sasvim točna. Ružno svjetlo koje nas je time osvijetlilo neće nestati ako mi žmirimo ili obrišemo taj komentar.--Stefica 11:47, 16. veljače 2006. (CET)
Napravio sam Predložak:Radovi za staviti na članak koji se trenutno piše da ne bi došlo do istovremenog uređivanja članka od više suradnika.
Damirux 07:25, 17. veljače 2006. (CET)
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Arhiv 13, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.