Drugi Svjetski Rat Istočno Bojište
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine i Uzbekistana) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
| Istočna bojišnica | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Drugi svjetski rat | |||||||||
 Karta istočne bojišnice od 1942. do 1943. | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
Sile Osovine: Treći Reich Kraljevina Rumunjska (do 1944.) Finska (do 1944.) Italija.svg){kind=small} Mađarska.svg){kind=small} NDH Bugarska.svg){kind=small} Slovačka Republika (1939. - 1945.) | Saveznici: SSSR Poljska.svg){kind=small} Jugoslavija (od 1944.) Kraljevina Rumunjska (od 1944.) Finska (od 1944.) Čehoslovačka (od 1943.).svg){kind=small} Slobodna Francuska (od 1943.)zračna i pomorska podrška: .svg){kind=small} Ujedinjeno Kraljevstvo Sjedinjene Države | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Adolf Hitler Ernst Busch Heinz Guderian Ewald von Kleist Günther von Kluge Georg von Küchler Wilhelm Ritter von Leeb Giovanni Messe | Josif Staljin Georgij Žukov Nikandr Čibisov Ivan Konev Rodion Malinovski Konstantin Rokosovski | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Treći Reich 1.001.000-2.415.690 Rumunjska 381.000 | SSSR 7.500.000-12.000.000 Rumunjska 170.000 Mađarska 136.000 Poljska 40.000 | ||||||||
Na istočnoj bojišnici ratovali su nacistička Njemačka i njezini saveznici te Sovjetski Savez i njegovi saveznici. Povod za rat je invazija Poljske. Mirovnim ugovorom Adolfa Hitlera, njemačkog kancelara i Josifa Staljina, generalnog sekretara Sovjetskog Saveza podijelili su Poljsku na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao Kraljevinu Jugoslaviju, Čehoslovačku i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao Blitzkriegom osvojiti Istočnu Europu. No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu Moskve i u Staljingradu. Nakon nekog vremena Crvena armija je dobivala borbu za borbu. Poslije je Crvena armija pomogla u Narodno-oslobodilačkom ratu u Jugoslaviji. Poslije je Crvena Armija ušla u Berlin i dobila rat.
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.
Posljedice
Nakon rata počeo je hladni rat. Mnoge zemlje su pale pod komunistički režim. Mnoge zemlje su se odupirale komunističkom režimu, no Sovjetski Savez je pomoću vojske ugušila ustanak. Tek nakon pada komunizma u Europi (1990.) ljudi su mogli slobodno iskazivati svoje mišljenje.
Izvori
Vanjske poveznice
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Istočno bojište (Drugi svjetski rat), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.