Tip Naselja Gradina: Pretpovijesno utvrđenje smješteno na važnoj obrambenoj točki

Tijekom opasnosti služile su kao pribježišta (refugium) ili kao stražarska mjesta (manje gradine). Unutar njih u pravilu se nalaze stambene građevine smještene u sredini ili duž zaštitnih zidova. Utvrđivale su se najprije palisadama s užim ili širim rovovima između njih, a kasnije se podižu i zidovi različite visine i širine, koji su u početku građeni od nevezana kamenja i zemlje, a poslije pojačavani drvenom građom.

Naselja u neolitiku imala su ogradne zidove, ali čovjek je koristio naselja na otvorenom i pećine. Pojavom kovina u eneolitiku raste uporabe gradinskih položaja. Nudile su sigurnost i vizualnu kontrolu okolice te su bile važne tijekom brončanog i željeznog doba. Glede smještenosti, koja je ponekad dalje od obradivih polja, ukazuje na važnost stočarstva, koja je tada imalo veću prednost od ratarstva. Osobito se to vidjelo u borbenim situacijama, kada nije bilo moguće zaštititi usjeve u poljima.^:16.

Najstarije gradine u Hrvatskoj potječu s kraja neolitika. Iz ilirskog su razdoblja najbolje očuvane na krškome zemljištu, a posebnu skupinu čine gradine na području Liburnije, Kvarnera i Istre, tzv. kasteljeri, koji uglavnom pripadaju željeznom dobu. Te su gradine načinjene od velikih tesanih blokova, odnosno od lomljena nevezana kamenja.

Od gradina su danas većinom ostali bedemi. Prapovijesni bedemi s gradina građeni su bez veziva. Tek u starom vijeku dolazi uporaba veziva. Zato su tragovi očuvani uglavnom u osipinama.^:16.

Za rimske su vladavine pojedine gradine bile napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice.

Mnoge gradinske utvrde iz ranog srednjeg vijeka još su nedovoljno istražene i valorizirane.