Brazilski Indijanci

Podijeljeni su po brojnim plemenima koja se služe posebnim jezicima koji čine brojne jezične porodice. Najbrojnije i najtazstupljenije među ovim porodicama su karipska, aravačka, že, tupijska i gvaranska. Kulturno se mogu podijeliti na više skupina. To su

a. plemena Brazilskog visočja ili brazilskog platoa na istoku Brazila, geografsko je suptropsko područje na nekih 4.500.000 km² (1,930,511 sq mi). Tu danas živi glavnina brazilske populacije. Plato se dijeli na atlantski uz obalu Brazila koja su nastanjivala obalna plemena Tupija potisnuvši u unutrašnjost plemena koja su tu živjela prije njih, takozvani Tapuya Indijanci, plemena roda Že, Caingang, Botocudo. Ti Tupiji bili su veoma borbeni narod ozloglašen zbog lova na glave i ljudožderstvo. najpoznatiji među njima bijahu Tupinamba, Tupinaki ili Tupiniquin, Urubu, Caeté i drugi. Obala Brazila u vrijeme dolaska prvih Europljana bila je prekrivena atlantskom kišnom šumom. Južni plato također dijelom prekrivaju atlantske kišne šume, ali i cerrado-travnjaci (tropska savana). U vrijeme kontakta 85% Središnjeg platoa je prekrivala cerrado-vegetacija. Brazilskom platou pripadaju i planine Serra da Borborema, Chapada Diamantina, Serra do Espinhaço, Serra do Caparaó, Serra da Mantiqueira, Serra do Mar i Serra Geral.

b. Drugo kuturno područje pripada selvasima bazena Amazone. Ova plemena imaju kulturu poznatu kao kultura kišnih šuma. Naseljeni su uz rijeke a žive od lova, ribolova i uzgoja raznog bilja, među kojima je najvažnija manioka. Ova plemena pripadaju također u više jezičnih rodova, među kojima su to djelomice tupi, katukina, pano, yanomami, carib, arawak, nambikwara.

Plemena amazonskog bazena na sjeveru graniče s kulturnim područjem Gvajanskog gorja, na zapadu s Andama i na jugu s pampasima