Mba'e ojehekáva Mokõiha Ñorairõ Guasu rehegua - Vikipetã
¡Ehaimi kuatiarogue «Mokõiha+Ñorairõ+Guasu» Vikipetãpe!
Ñorairõ Guasu Mokõiha ha'e akue peteĩ ñorairõ oikóva akue hetaite tetãme yvýpe, oñepyrũ va'ekue kuri ary 1939-pe ha opa ary 1945-pe. Kóvape oñorairõ haimete… |
ombohovake tee umi Tetã Mbaretete Mbyteguágui rehe oiko aja Ñorairõ Guasu Mokõiha. Oñepyrũvove ñorairõ guasu, 1 jasyporundy 1939, umi tetã ombohovái va'ekue Alemáña… |
oha'ã ñorairõ tuichavévape ndaijojáiva upe aja. Oñepyrũmi mboyve Ñorairõ Guasu Mokõiha, ko ñorarõ ojehero «Ñorairõ Guasu» térã «Yvoragua Ñorairõ», ko ñe'ẽngue… |
1945 ary. Omomba'akue Mokõiha Ñorairõ Guasu 8 jasypo. Maneco Galeano - 5 jasypo Luiz Inácio Lula da Silva - 27 jasypa Adolf Hitler - 30 jasyrundy Wikimedia… |
umi Tetãnguéra Oñoirũva rehe oiko aja Ñorairõ Guasu Mokõiha. Ko aty ndaipu'akái opávove ñorairõ. Oñepyrũvo ñorairõ, umi Tetã mbaretete Mbyteguágui ha'e… |
Európa ohasa hetaeterei ñemoambuépe, upépe oñepyrũ Peteĩha Ñorairõ Guasu ha Mokõiha Ñorairõ Guasu. Oskar Krejčí: Geopolítica de las región central europea… |
2000-pe. 1337-1453 - Ñorairõ Sa ro'y pegua 1492 - Amérika Jejuhu 1914-1918 - Ñorairõ Guasu Peteĩha 1939-1945 - Ñorairõ Guasu Mokõiha 1969 - Yvypóra oguahẽ… |
Ipu'akavéva: Itália 1942: Ndojejapói upe Mokõiha Ñorairõ Guasu oikógui. 1946: Ndojejapói upe Mokõiha Ñorairõ Guasu oikógui. 1950: Ipu'akavéva: Uruguái 1954:… |
mba'ekuaarãre. Upe oñepyrũ opa rire Ñorairõ Guasu Mokõiha. Ñorairõ Ro'y pehẽngue peteĩha oñepyrũ kuri opakuévo Ñorairõ Guasu Mokõiha ary 1945 jave. Tetãvore Joapykuéra… |
Py'aguapy Ñorairõ ikatu ha'e ko'ãva ñorairõ: Paraguasu Py'aguapy Ñorairõ (1937-1945), Hapõ ha Chína oñorairõkuévo, oiko aja Ñorairõ Guasu Mokõiha. Paraguasu… |
Avei oñembohéra Parapyte Ñorairõ Mokõiha ani ojejoguáiti umi ñorairõ oñorairõhápe Irã ha Iráke (1980-1988), ha pe Iráke Ñorairõ (2003-2011). Kóva oñepyrũ… |
1945, Berlin, Alemáña nási) ha'e Mburuvicha Guasu (Führer) Alemaña Nási-pe. Mburuvicha partido nacionalsocialista-pe. Ohundi'akue Mokõiha Ñorairõ Guasu.… |
heta tetãme, ndaipóri ramo jepe ary 1916, 1940 ha 1944, Peteĩha ha Mokõiha Ñorairõ Guasu haguére. Tenda ojejapóva Ñembosaraipavẽ «Who Made the Olympic Rings… |
Hapõ oñepyrũ jey oñembotuicha Chína rehe, upéicha oñepyrũ Chína-Hapõ ñorairõ mokõiha. Oñorairõ rire mokõi jey Joaty Soviétikore, ha nosẽ porãitéi, Hapõ… |
nási oñemomba'e ko tetãre opa peve ko Ñorairõ Guasu Mokõiha, oñemomba'évo hese umi Ñorairõ Guasu Mokõiha Oñoirũvakuéra. Pe tetã Áuteria ko'ãgagua ipyendaite… |
apytépe oĩ heta oñemoĩ va'ekue ka'irãme ha heta ambuéva ojejuka. Ñorairõ Guasu Mokõiha Oñoirũva (tetãnguéra oñoirũ ombohovakerã nasikuérare) ha URSS ojuka… |
Koréa yvyapýre, Hapõ oñembojára hese peve, Ñorairõ Rrúsia-Hapõ ary 1905 rire. Ary 1945 ―Mokõiha Ñorairõ Guasu rireite― pe Koréa yvyapy oñemboja'o mokõi… |
Rrúsia ondyry Ukyáña rehe (ojegueraha jey Rrúsia ha Ukyáña Ñorairõ guive) va'erã tetã ambuévape) Ñorairõ Guasu Mokõiha rire ko yvyrusúpe, 7.2 sua osẽ Ukyáñagui, ha 7.1 sua ova hetã ryepýpe. Ko ñorairõ ojukáma 7.000 ava he'iháicha… |
Áfrikape, Amérikape, Ásiape, ha upéi amo Oseaníape. Pe Ñorairõ Guasu Peteĩha ha pe Ñorairõ Guasu Mokõiha omomichĩ Európa ñemotenonde ha pu'aka, ha upéi Tetãvore… |
ha'e peteĩha tetã ipu'akáva mokõiháme. Ko tembiesarái ojejapo upe Mokõiha Ñorairõ Guasu mboyve, upe rire ndojejapokatúi ary 1950-pe Pindorama retãme (FIFA… |