Covid-19 Korona

Korona E hakunde 2019-2020 aduna o fof jiibiima Sabu Musiba korona dum noon Waylii no Feewi Cellal taarinde nde e Kilimaa o( jamaanu).

Ku woyaasji di hadaa ko ustii curki kii/polisiyon e rejion ji keewdi. Ko siin fermi ko hadda yimɓe be yaltude e saare he e desisiyonji keewdi jettaadi ngustii 25( noogas e jow) e nder teemedere fof e curki masinnji e issinji maa do ladde sumatt kon maa gaass karbonic . goomu gooto wiyeteedo One Earth systems wii dum wallii yimɓe 77,000 wuurde ko buri lebbi 2. no dum yaawiri nii bonnanii liggotoobe e taariinde aduna o, tawti heen ko ňalowma konference ko faati e waylowaylo kilima o mo goomu leydeele aduna fof wadatno dillaama. no fof darori nii wadi ngaalu ngu ustiima  e bannge enersi teknoloji.

Taariinde nde

Hittande 2020 wallii labbinde taarinde nde e henndu gaas bondo fuddido e aduna o gila nde isinji dii fuddii beydude nguleendi aduna o. ko dum yoosini galaas geeci di haa ndiayam ndam burti toowde. iggey yimbe bee bonnii taariinde nde no feewi. Dum noon meemii cende kewde. Ko adii fof e musiba korona, ko tanjinaade doktoreebe bee kada yimbe bee moobondirde e kadi gooto fof wona nder galle/suudu mum jonte didi waasa wondude e hay gooto. Goddi di, wittoobe bee mbii hade musiiba korona o ustude ngaalu wallii ustude nguleeki leydi ndi, henndu ndu e ko ndiyam dam ňolata ko, dum wallii kadi taariinde nde wiltude.

Henndu bonngu

No korona darniri woyaasji di  e isinji di wallii rejonji keewi ustude henndu bonngu ngu. Ustude henndu bonngu ngu no waawi wallude e waylowaylo kilima o e kadi e bonande korona kono laabaani tawo holmo sifa henndu bonngu(so tawii ko fof) so tawii ko kanji ndendi bonde e waylowaylo kilima o e korona kadi. Santar wittooji e nguleeki ki e laabal henndu ndu wii peeje ko mbadaa ko pur habde korona wano gooto fof waasa yaltude galle mum e waasa woyaasude, ustii 25 (noogaas e jow) e teemedere fof e curki ngummotoodo leydi Siin o. Lewru adiindu  sokeede ndu, Siin ustii ko yahta e 200(miliyonji cappande nay) e curki so a feppondirii dum e rowane sabu gasuwal e curki ustiima. Goomu sientifik gooto wii dum wallii yimbe 77000 wuurde. Ndeen noon Sarah Ladislaw mo santar fii jande feere e nawnaare(Santar peeje e jannde aduna o) wii en potaa yihde benefiis e ko poson o ustii ko sabu Siin maa ruttoo e ko wadatno ko ngam o waawa daňde ko daňatno ko caggal dum wadi jeere masinji di burtat bonde tan e taariinde nde. Hakkunde 1 sanwie e 11 mars 2020, Agens gooto wondo Erop wiyeteedo "European Space Agency" teskiima e ko jeere aduna tellii ko e gaas/curki ngummotoodo e otooje de, potooje kuuran de e isinji di e rejion Valley e worgo Itaali.

NASA e ESA njeewii holno gaas o/ curki ki ustori no feewi nde musiba korona fuddi e sinuwaabe be. Ngaalu e curki ustiima no feewi e gure mawde wano Wuhan e siin 25(noogas e joy sabu korona. NASA ko kaberde mbiyeteede (OMI) be betirta curki ki wano NO2 e leydi ndi e ko wayi noon. Ko dum wallata be dande hibaar ngummiido e aduna cokaado o.

Laawi ndiyam e ngurndam e nder ndiyam

Liddi alaa e coggu ngu kadi ustiima.[19]laanaaje mawde de aamii awde. Rainer Froese wii liddi neheteedi di burtat mojjude e ndiyam Erop, liddi waydi wanno herring no waawi beydaade laabi didi.

Fii hittande 2020 findeeji cellal ngurdan e nder ndiyan ko haala mo labbinaaka.

Witto e bamtaare

Hayi so tawii curki ki ustiima e aduna o, Agens Aduna o ko faati e kuuran/ nguleeki wii no ngaalu ngu darori ni no waawi wallude e finansma kuuran mo lorataa. Ko yimbe be njokkitii jodaade e galleeji mumen mbaylii sartuuji liggey de. no mask heewiri uutoreede nii feraa wadde so dum tawtii palastik ko woni e aduna o moyyata e taarinnde nde.

Santar gooto wondo Erop dilloowo e jamaanuuji di mbiyeteedo (ECMWF) wii ko awiyonji ngustii ko e kammu ngu sabu korona no waawi ustude ko taňjinano ko e jamaanu ngu. Sabu awiyonji marsandiisuji di ko hibaruuji awiyonji tosokoy koy (AMDAR) be kuutorto pur bokkude e fenugol kilimaa o. ECMWF wii AMDAR ustat ko yahta e 65%(cappende jeegom e joy e nder teemedere fof) walla ko buri dum sabu awiyonji marsandisuuji di ngustiima .

Politik mun

Goomu laamu aduna o fof no jogino batu ko faati e waylowaylo kilimaa o kono dum egginaama sabu nokkuuji di fof wonti opital. O Batu noon no wadno nafoore sabu wallatno anndude ko leydeele de poti kotisude pur be mbaawa wadde ko be njewtuno ko e Pari. Musiba o kadi hadi leydeele de waawde kotisude sabu kambe fof ko musiba o be kucciti.[5]Surnal gooto wii no aduna o yidiri fudditaade liggey nii no waawi burtinde gaas o/curki ki. Direkteer Agens international liggotodo e Enerji wii ko coggu gasuwal o ustii ko e fewndo korona no waawi wallude ustude curki kii.

Ko ko betti

Fuddagol hendu bongou maa gaas fii isinji e massinji jockey di COVID-19 no sikaano wa wallaydo beydugol gaas kono duytataa.

·         United Nations: Six Nature Facts Related to Coronaviruses

Hiimoɓe

Tags:

Covid-19 Korona Taariinde ndeCovid-19 Korona Henndu bonnguCovid-19 Korona Laawi ndiyam e ngurndam e nder ndiyamCovid-19 Korona Witto e bamtaareCovid-19 Korona Politik munCovid-19 Korona Ko ko bettiCovid-19 Korona HiimoɓeCovid-19 Korona

🔥 Trending searches on Wiki Fulfulde:

OuagadougouMarie-Angélique SavanéEmily Rose BlebyCape TownPakistanInndonesiyaJaaruɗe AsaweejiHabaru adou Fika daga nijeeriiyaaLislaamuJibuutiBosniya e HerzegovinaDonald TrumpObsession (2023 TV series)BurunguDiamond Dust (2018 film)Na'ila bint al-FurafisaTirinidad e TobagoMarcela IacubItaliyaMaryam YahayaAbdirahman Aw Ali FarrahSanusi LamidoLeydi JordanJaangirde GobarauYouTubeMonakoSohaangoBurkina FasoTatiana VivienneKirgistanMaryam BoothLimleDoris SimeonÑabbe sattudeBiritaani-MawndiHinndiIdris GarbaJanngirɗe Kimiyya be Fasahaje KanoCiiɓooliArmaaniyaAlexandriaLawSuriyaSuwedAkure Ofosu Forest ReserveSammbiyaYamanBerlinKubaaToɓoAfro CandyBalde NyalandeSunmisola AgbebiWiyetnamMaayo WaseTürkiyeYaalooreVida de VossHello jaɓɓorgoEdith EduviereNangereKorowaasiyaEmma Watson🡆 More