Salmonella

Dvije vrste roda Salmonella su Salmonella enterica i Salmonella bongori. S. enterica je tipska vrsta i podijeljena u šest podvrsta koje uključuju preko 2.600 serotipova. Salmonele ne stvaraju spore, širine su od 0,7 do 1,5 µm, duge od 2 do 5 µm, i većina je pokretna pomoću flagela (bičava).

Salmonella
Sistematika
Koljeno	Proteobacteria
Razred	Gamma Proteobacteria
Red	Enterobacteriales
Porodica	Enterobacteriaceae
Rod	Salmonella
Vrste i podvrste
S. bongori S. enterica S. choleraesuis S. enteritidis S. nyanza S. paratyphi S. typhi S. typhimurium S. virginia' Salmonella bongori Salmonella enterica Salmonella enterica subsp. arizonae Salmonella enterica subsp. diarizonae Salmonella enterica subsp. enterica Salmonella enterica subsp. houtenae Salmonella enterica subsp. indica Salmonella enterica subsp. salamae

Salmonele se fakultativni anaerobi, koji energiju dobijaju reakcijama oksidacije i redukcije organskih spojeva. Većina proizvodi sumporovodik, zbog čega se lahko otkrivaju na podlogama koje sadrže gvožđe(II)-sulfat.

Salmonele mogu inficirati mnoge vrste životinja, uključujući i ljude. Pojedini taksoni salmonele uzrokuju kod ljudi bolesti koje se nazivaju salmoneloze. Salmonele uzrokuju bolesti kao što su trbušni tifus, paratifusni sindrom.

Rod ove bakterije je nazvan prema američkom veterinaru Danielu Elmeru Salmonu, dok je bakterije otkrio Theobald Smith. One su hemotrofi, a energiju dobijaju iz reakcije oksidacije i redukcije koristeći organske izvore. Oni su takođe fakultativni anaerobi, sposobni da generiraju ATP sa kisikom („aerobno“) kada je dostupan ili kada kisik nije dostupan, koristeći druge elektronske akceptore ili fermentaciju ("anaerobno").

Vrste roda Salmonella su unutarćelijski patogeni; određeni serotipovi koji uzrokuju bolesti. Netifoidni serotipovi mogu se prenijeti sa životinje na čovjeka i sa čovjeka na čovjeka. Obično napadaju samo gastrointestinalni trakt i uzrokuju salmonelozu, čiji se simptomi mogu riješiti bez antibiotika. Međutim, u podsaharskoj Africi netifusna Salmonella može biti invazivna i uzrokovati paratifusnu groznicu, što zahtijeva hitno liječenje antibioticima. Tifusni serotipovi mogu se prenijeti samo s čovjeka na čovjeka i mogu izazvati infekciju koja se prenosi hranom, tifusna groznica i paratifusna groznica. Tifusnu groznicu uzrokuje salmonela koja invazivno napada krv (tifusni oblik), ili se pored toga širi po tijelu, napada organe i luči endotoksin (sepsni oblik). To može dovesti do opasnosti po život zvanih hipovolemijski i sepsni šok, a potrebno je intenzivna nega, uključujući antibiotike.

Prvotna taksonomija ovog roda bakterija nije bazirana na srodnosti sekvenci DNK, već su imena davana prema kliničkim obilježjima bolesti i životinjama na kojima je pronađena: Salmonella typhi (tifusna), Salmonella cholerae-suis (kolersaka), Salmonella abortus-ovis (ovčija). Kada su uvedene serološke analize u bakteriologiju, pojedini serotipovi (ukupno oko 2200 ) roda Salmonella smatrani su posebnom vrstom. Kada se uvidjelo da su stari nazivi neispravni, novootkriveni serotipovi salmonela imenovani su prema mjestima gdje su prvotno izolirani (npr. Salmonella london, Salmonella panama, Salmonella stanleyville).

Naknadno je došlo do otkrića da svi serotipovi salmonela čine jednu DNK hibridizirajuću grupu, tj. da postoji jedna vrsta salmonela sa sedam podvrsta, te je nomenklatura ponovno mijenjana. Predloženo je ime Salmonella enterica i sedam podvrsta:

• S. e. arizonae IIIa
• S. e. bongori V
• S. e. diarizonae IIIb
• S. e. enterica
• S. e. houtenae IV
• S. e. indica VI
• S. e. salamae II

Svaka od sedam podvrsta uključujerazličite serotipove roda Salmonela. Najčešći serotipovi (njih oko 99,5%) salmonela izoliranih iz životinja i ljudi svrstani su u podvrstu I. Budući da ova nova nomenklatura nije usklađena sa tradicijskom, još uvijek se češće nalazi stara nomenklatura.