Mihailo Dinić (23.
april 1899 – 12. maj 1970) bio je srpski historičar i akademik SANU.
Mihailo Dinić | |
---|---|
Rođenje | Lučica kod Požarevca, Kraljevina Srbija | 23. april 1899.
Smrt | 12. maj 1970 | (71 godina)
Zanimanje | Historičar |
Dinić se školovao u rodnom mjestu, Požarevcu i Beogradu. U Prvom svjetskom ratu preko Albanije (1915) je stigao u Francusku gdje dovršava gimnaziju i studira historiju i geografiju (Montpellier, 1920). Radio je kao profesor u Kruševcu, Vršcu, Knjaževcu, Vinkovcima, Zemunu i Beogradu. Doktorirao je u Beču 1930. Poslije je radio u Učiteljskoj školi u Dubrovniku što mu je omogućilo da svestranije istražuje građu Dubrovačkog arhiva. Od 1934. radio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu gdje je prošao kroz sva nastavnička zvanja. Drugi svjetski rat proveo je u logorima, a poslije je nastavio sa nastavničkim poslom kao univerzitetski profesor. Od 1948. je akademik SANU. Penzionisan je 1957.
Naučno djelo Mihaila Dinića u značajnoj mjeri je unaprijedilo historiografiju jugoistočne Evrope srednjeg vijeka. Pored historije srednjovjekovne Srbije, Mihailo Dinić se naročito posvetio obradi historije srednjovjekovne Bosne, gdje je ostvario značajne, na mnogim mjestima još uvijek neprevaziđene rezultate. Razlog tome je neobjavljena i građa kojom se obilato služio u svojim radovima. Najvrjedniji rezultati su svakako na polju izdavanja građe gdje se M. Dinić istakao kroz brojne priloge, ali kroz nekoliko zbirki građe koje su obavezne u pristupu modernih istraživača.
Mihailo Dinić ponudio je vanserijske rezultate u proučavanju brojnih segmenata historije srednjovjekovne Bosne. Za sistem funkcioniranja centralne vlasti to je vidljivo kroz njegove radove o tributima, državnom saboru (stanku) srednjovjekovne Bosne, sagledavanju vremena Nikole Altomanovića te krunisanja Tvrtka I. Kotromanića, vlaške problematike kroz rad o dubrovačkoj srednjovjekovnoj karavanskoj trgovini, strukture humsko-trebinjske vlastele, topografije srednjovjekovne Bosne kroz radove o Drijevima, Srebrniku, posjedima hercega Stjepana Vukčića Kosače (Zemlje hercega Svetog Save), rudarstvu Srebrenice i drugim radovima. U odnosu na stariju i noviju historiografiju njegov pristup historiji srednjovjekovne Bosne u Historiji naroda Jugoslavije (1953) još uvijek je korisno polazište za pristup historiji srednjovjekovne Bosne.
Obzirom da je novom izvornom faktografijom gradio svoje tematske okvire, vodeći računa o prazninama u historiografiji, moglo bi se reći da bi današnje poznavanje srednjovjekovne bosanske historije bez radova Mihaila Dinića bilo znatno siromašnije. Njegov najznačajniji učenik je Sima Ćirković.
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Mihailo Dinić, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.