Goriva ćelija (ili gorivna ćelija) je elektrohemijski uređaj, koji proizvodi električnu struju iz goriva (na anodi) i oksidansa (na katodi).
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Prvu gorivu ćeliju konstruisao je William Robert Grove 1839. godine. Radi se o elektro-hemijskim sistemima koji toplotnu energiju goriva pretvaraju direktno u električnu energiju. Veoma su efikasni i imaju veoma malu emisiju štetnih gasova a nusprodukti su toplota i voda. Osnovni dijelovi gorive ćelije su: elektrolit (tečni ili čvrsti rastvor koji provodi električnu energiju putem iona te vrši njihovo razdvajanje) i elektrode (slično kao i kod klasičnih akumulatora anoda i katoda) na njima se vrši oksidacija i redukcija čime se stvara EMS. Mogu biti od različitih metala ili njihovih kombinacija (platina, grafit..). Katalizator se izrađuje od plemenitih metala i obično se nalazi na jednoj od elektroda. Gorivo je element ili hemijski spoj visoke unutrašnje energije koju oslobađa oksidacijom (vodik, metanol, etanol, zemni plin..). Oksidans može biti bilo koji hemijski element koji putem redukcije prelazi u ionsko stanje. Danas se proizvodi više tipova gorivih ćelija neki od njih su:
Stepen iskorištenja gorivih ćelija je 40 - 60%.
Commons ima datoteke na temu: Goriva ćelija |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Goriva ćelija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.