Srbi U Bosni I Hercegovini: Narod u Bosni i Hercegovini

Srbi u Bosni i Hercegovini Срби у Босни и Херцеговини
Ukupna populacija
1.366.104 – 31,21% (1991) 1.086.733 – 30,78% (2013)
Značajno stanovništvo u
Republika Srpska	81,51% ukupne populacije
Federacija Bosne i Hercegovine	2,55% ukupne popilacije
Jezik
bosanski, srpski
Vjera
pravoslavlje
Vezane etničke grupe
Bošnjaci, bosanskohercegovački Hrvati

Uglavnom su nastanjeni u istočnom i južnom dijelu Bosanske krajine, istočnom dijelu sarajevske regije, Semberiji, Posavini, Podrinju i Istočnoj Hercegovini, te manjim dijelom i u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Od kraja rata u Bosni i Hercegovini uglavnom su nastanjeni u Republici Srpskoj, u kojoj čine oko 81,51% stanovništva, nakon što je etnički očišćena za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine, Srbi čine 2,55% od ukupnog stanovništva na području Federacije BiH, poslije egzodusa Srba iz Sarajeva, Tuzle i drugih gradova. Prema popisu iz 1991. godine Srbi su činili oko 31,21% stanovništva Bosne i Hercegovine.

Doseljavanje Slavena na područje današnje Bosne i Hercegovine počelo je u 6. vijeku. Franački historičar s kraja 8. i početka 9. vijeka Einhard u djelu Annales regni Francorum, u Damaciji, koja je tada obuhvaćala veći dio današnje Bosne i Hercegovine, za 822. godinu, tu spominje Srbe, za koji se narod veli, da posjeduje veliki dio Dalmacije (Sorabos, quae natio magnam Dalmatiae partem optinere dicitur). Razvitkom bosanske države u 11. vijeku veći dio stanovništva postaju pristalice autohtone Crkve bosanske. Širenjem bosanske države na područje Zahumlja i gornjeg Podrinja pod bosansku vlast dolazi i jedan dio pravoslavnog slavenskog stanovništva.^{[nedostaje referenca]}

Padom Bosanskog kraljevstva 1463. dolazi do velikih vjerskih promjena unutar Bosne. Pripadnici Crkve bosanske masovno prihvataju islam. Jedan dio katoličkog stanovništva odseljava na područja pod kršćanskom (ugarskom) kontrolom, dok ostatak katoličkog stanovništva biva izložen pritiscima osmanlijskih vlasti, koji su bili posljedica nesklonosti osmanlijskih vlasti da se glavni vjerski vođa njihovih podanika nalazi van Osmanlijskog carstva.^{[nedostaje referenca]}

Uprkos brojnim prelascima stanovništva s katoličanstva na pravoslavlje, ulazak pravoslavlja u Bosnu ne može se objasniti samo promjenom religije.^{[potreban bolji izvor]} Rani osmanlijski dokumenti prikazuju naseljavanje pravoslavnih polunomadskih stočara, Vlaha, u ratom uništena područja istočne Hercegovine. Dokumenti iz 1470-ih i 1480-ih opisuju njihovo naseljavanje u srednjoj i sjevernoj Bosni.^{[potreban bolji izvor]}

Osmanlijski dekreti krajem 16. vijeka ukazuju na to da većina Vlaha u sjevernoj Bosni napušta nomadski život i počinje se baviti drugim zanimanjima. Neki srpski historičari^{[nedostaje referenca]} predstavili su tezu da ime "Vlah" ne označava posebnu etničku grupu već jednostavno Srbe koji su živjeli nomadskim životom i bavili se stočarstvom. Moderni eksperti za Vlahe odbacili su ovu teoriju.

Do srednjeg vijeka pravoslavlje se proširilo u Hercegovini, dok je uticaj pravoslavne crkve za vrijeme dinastije Nemanjić u regionu pojačan. Ipak, pravoslavlje nije imalo značajan prodor u Bosni sve do osmanskog osvajanja.

Značajan broj Srba Bosne i Hercegovine stradao je tokom genocida nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.

Tokom čitavog Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, prema evidenciji primalaca partizanskih penzija, 64,1% svih partizana BiH bili su Srbi.

 

Među Srbima iz današnje Bosne i Hercegovine ističe se veći broj poznatih ličnosti. Neki od njih jesu Branko Ćopić, Filip Višnjić, Petar Kočić, Jovan Dučić, Zoran Đinđić, Zdravko Čolić, Aleksa Šantić i Zdravko Čolić.

• Bosna i Hercegovina
• Srbi
• Bošnjaci
• Hrvati u Bosni i Hercegovini
• Jevreji u Bosni i Hercegovini

Literatura

• Velikonja, Mittja (2003). Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina. Texas A&M University Press. ISBN 978-1-60344-724-9. Arhivirano s originala, 27. 3. 2023. Pristupljeno 16. 9. 2021.
• Čuvalo, Ante (2010). The A to Z of Bosnia and Herzegovina. Rowman & Littlefield. ISBN 978-0-81087-647-7.